1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sankcije za Hrvatsku zbog zaštite zločinaca

17. septembar 2013.

Zbog „zloupotrebljenog poverenja“ u oblasti pravosuđa, Evropska komisija predložila je zemljama članicama da razmotre mere protiv Hrvatske. „Da će biti sankcija to je gotovo jasno“, kaže komesarka Reding.

https://p.dw.com/p/19jGK
Foto: picture-alliance/dpa

Evropska komisija je još u petak, na predlog predsednika Komisije Žozea Manuela Baroza, i komesara za pravosuđe i proširenje Vivijan Reding i Štefana Filea, predložila da se protiv Hrvatske preduzmu mere zbog kršenja evropskog zakonodavstva izmenom nacionalnog zakona o izručivanju građana. Komesarka za pravosuđe EU Vivijan Reding poručuje da je „Hrvatska, odmah po ulasku u EU, zloupotrebila puno poverenje“ dobijeno tokom pristupnih pregovora na poslednjim i najtežim poglavljima 23 i 24.

„Intenzivno smo radili do trenutka kada sam, na osnovu poverenja i napretka koji sam videla stavila potpis na poglavlja 23 i 24. Međutim tri dana pred pristupanje, sav taj rad je ugrožen, jer je zakon, koji je u početku bio sasvim u skladu sa evropskim procedurama, izmenjen u nešto suprotno“, kaže Reding. Radi se, naravno, o zakonu poznatom kao „lex Perković“, kojim se sprečava izručivanje hrvatskih državljana evropskim zemljama, a koji je ciljano donet kako bi se zaštitio bivši visoki oficir Udbe Josip Perković, tražen zbog ubistva hrvatskog emigranta u Nemačkoj 1983.

Bildbeschreibung: Der jugoslawische Geheimdienst soll bis Ende der 80-iger Jahre zahlreiche Morde an Exilkroaten in Deutschland beauftragt haben. Gegen einige Täter hatte ein Münchner Gericht Haftbefehl erlassen, doch die Männer wurden nie an Deutschland ausgeliefert. Bis heute führen mutmaßliche Drahtzieher wie z.B. Josip Perkovic ein unbehelligtes Leben in Kroatien. Die schwierigen Kapitel in der jüngeren Geschichte des Landes kommen, wenn überhaupt, nur bruchstückhaft ans Licht. Doch Kroatien will im Sommer der Europäischen Union beitreten. Das gibt vor allem Angehörigen früherer Exilkroaten Auftrieb. Sie hoffen, erfolgreich gegen frühere Geheimdienstleute Jugoslawiens vor Gericht ziehen zu können. Stand Februar 2013 Rechte: DW
Josip Perković bio saradnik Franje TuđmanaFoto: DW

Zemlje članice odlučuju o merama

Tako bi zakon kojim je Hrvatska ograničila primenu evropskog naloga za hapšenje i time praktično zaštitila jedan broj svojih građana koji su navodno počinili krivična dela na teritoriji EU pre 2002. godine, mogao da bude razlog da se po prvi put tek pridošla zemlja članica EU sankcioniše zbog prestupa u oblasti pravde i unutrašnje politike. U Evropskoj komisiji kažu da su u obavezi da primene evropski zakon i da je po članu 39 čina pridruživanja predviđena „adekvatna akcija“ u ovakvim slučajevima.

„Da će biti sankcija to je skoro već jasno“, kaže Reding i dodaje: „Za sad postoji predlog Komisije, a to nije odluka. Za odluku moramo da konsultujemo zemlje članice i čujemo njihova mišljenja. Onda ćemo objaviti odluku o merama i načinu na koje će one biti primenjene.“

Prijatelj sam Hrvatske, ali pravda je slepa

I dok u Briselu pominju mogućnost uskraćivanja fondova (na prvom mestu u oblasti pripreme Hrvatske za ulazak u Šengenski prostor), kao i moguće odlaganje „drugih obaveza“, iz Vlade u Zagrebu poručuju da će problematični zakon biti promenjen u julu 2014. godine. Napominjući da je „prijatelj Hrvatske“, ali i da je „pravda slepa“, Reding odbacuje sve optužbe o dvostrukim standardima prema ovoj i prethodnoj Vladi u Zagrebu, kao i prema različitim zemljama članicama:

„Ako zakon može biti promenjen za nekoliko dana tik pred ulazak u EU, može biti i vraćen u svoj prvobitni oblik isto za nekoliko dana. Parlament vam je u zasedanju i ne bi trebalo da bude poteškoća da se zakon vrati u formu koja je bila u skladu sa evropskim pravilima“, zaključuje komesarka.

Autorka: Marina Maksimović, Brisel
Odg. urednik: Nemanja Rujević