1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sastanak „Merkozi“ plus Monti

24. novembar 2011.

Novi italijanski premijer Monti gost je na nemačko-francuskom sastanku koji će biti održan u Strazburu. Među temama o kojim će biti razgovarano su: evro-obveznice i uloga evropske centralne banke.

https://p.dw.com/p/13GGj
Nikola Sarkozi i Angela Merkel
Nikola Sarkozi i Angela MerkelFoto: dapd

Krizni sastanak o evru ponovo se održava u Francuskoj. Ovoga puta organizuje ga francuski predsednik Nicola Sarkozi. Spisak gostiju je malo neobičan. Ne sastaje se samo krizni duo Merkel i Sarkozi koji sve češće nazivaju „Merkozi“. Na sastanak je pozvan i novi italijanski premijer Mario Monti. Francuski predsednik navodi i zašto: „Italija je veoma važna zemlja u evro-zoni. Jedna od velikih privrednih sila u svetu“.

Italija kao posrednik?

To što Monti sme sa nemačkom kancelarkom i francuskim predsednikom da razgovara o daljem kursu u Evropi znači da Merkelova i Sarkozi uz sebe ponovo žele da imaju Italiju i da tako pokažu da stoje iza nove italijanske vlade. Osim toga, Monti bi možda mogao da posreduje u rešavanju spornih pitanja između Francuske i Nemačke.

Francuska sve češće zahteva da se Evropska centralna banka uključi u rešavanje krize evra. Francuski političari su se ove sedmice žalili da je intervencija Evropske centralne banke u dužničku krizu u evro-zoni propala upravo zbog Nemačke. Kada je reč o tome da li će Evropska centralna banka, kao poslednja instanca za spasavanje u evro-zoni morati više da vinterveniše, Francuska i Italija zastupaju sasvim drugačiji stav od Nemačke.

Mario Monti
Mario MontiFoto: dapd

Francuski premijer Fransoa Filon početkom sedmice je izjavio da Nemačka napokon mora da shvati da su potrebni novi instrumenti za spasavanje zajedničke valute. „Uloga Evropske centralne banke mora biti dalje razvijena“, izjavio je Filon.

Kancelarka kategorična

Osim različitih mišljenja o ulozi Evropske centralne banke, jedna od spornih tema su tzv. evro-bondovi, zajedničke državne obveznice zemalja članica evro-zone. Bez obzira što njihovo uvođenje podržava sve više evropskih zemalja, među kojima su i Francuska i Italija, kao i sam predsednik Evropske komisije, kancelarka je protiv. Ona je u obraćanju poslanicima nemačkog parlamenta ponovila da kategorički odbija da prezadužene države u evro-zoni svoje državne obveznice u neograničenim količinama prodaju Evropskoj centralnoj banci. „Evropska centralna banka jedina je odgovorna za stabilnost novca i zbog toga uživa u velikoj nezavisnosti“, izjavila je kancelarka u Bundestagu.

Dakle, na dnevnom redu današnjeg (24.11.) sastanka Merkel-Sarkozi-Monti mnogo je spornih tema. Merkelova i Sarkozi su do sada uvek nastojali da pokažu jedinstvo. Međutim, s obzirom na aktuelna, sporna pitanja, to je sve teže. Malo je verovatno da će na sastanku u Strazburu biti pronađena rešenja.

Autor: Mehmed Smajić (dpa, afp, ard)
Odgovorni urednik: Ivan Đerković

U nastavku: Za i protiv evro-obveznica?

Za i protiv evro-obveznica?

Symbolbild Eurobonds EU Eurokrise Finanzkrise
Foto: K.-U. Häßler - Fotolia.com/DW

Grčka, Portugalija, Španija i Italija ih traže; Nemačka, Austrija, Holandija i Finska ih striktno odbijaju. Od zajedničkih obveznica evro-zone, za koje bi garantovale sve njene države, najveću korist imale bi finansijski slabe zemlje. Njihove dugove bi tada na svojim ramenima poneli i mnogo jači partneri, što bi dovelo do sniženja troškova kamata.

Nemačka kancelarka Angela Merkel juče (24.11.) se u Bundestagu, tokom debate o budžetu za 2012. godinu, odlučno usprotivila izdavanju evropskih obvezbnica: „To će biti shvaćeno kao korak ka tome da se dugovi u Evropi učine zajedničkim, čak i ako Komisija to možda nije tako mislila. Ali upravo to neće moći da funkcioniše“, rekla je kancelarka u Budestagu. Ona je izrazila žaljenje zbog toga što Evropska komisija iznosi takve predloge i nazvala „neprikladnim“ to što Komisija pažnju sada skreće na evropske obveznice.

Nemačka bi kao privredno najjača zemlja u evro-zoni svoju platežnu moć položila kao kauciju i morala bi da računa sa povećanjem kamata. Minhenski institut IFO smatra da bi uvođenje obveznica evro-zone za Nemačku značilo dodatne godišnje troškove od 33 do 47 milijardi evra.

Vraćanje poverenja?

Martin Šulc, šef poslaničkog kluba socijalista u Evropskom parlamentu, kaže da evro-obveznice neće biti badava, ali „one bi nas koštale manje nego stalno povećavanje sume u finansijskom štitu ili čak propast evra.“

Šulc smatra da su evro-obveznice dobro rešenje i iz psiholoških razloga: „Veći dodaci na kamate za Grčku, Portugaliju, Španiju i Italiju posledica su nepoverenja tržišta u mogućnosti tih država da smanje svoje dugove, ali i u volju bogatijih zemalja da održe monetarnu uniju.“ Zbog toga bi evro-obveznice mogle da postanu simbol koji govori da zemlje evro-zone veruju u zajedničku budućnost.

Međutim, ima kritičara koji u evro-obveznicama vide ideju da se disciplina na tržištu zameni političkim mehanizmima, a to, kažu nije tako dobro funkcionisalo kada je reč o Paktu stabilnosti Evropske unije.

Autorka: Dijana Roščić (agencije)
Odgovorni urednik: Ivan Đerković