1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Skupoća

6. maj 2006.

U prošlosti možda i nije sve bilo bolje nego sada. Ali u najmanju ruku je bilo jeftinije. Ovakvo mišljenje se može čuti u skoro svakoj pešačkoj zoni bilo kojeg grada u Nemačkoj. Ljudi se žale na poskupljenje struje, namirnica, i životnih troškova uopšte. Ipak, da li sve stvarno poskupljuje?

https://p.dw.com/p/BAcl
Reklamiranje proizvoda koji su pojeftinili
Reklamiranje proizvoda koji su pojeftiniliFoto: AP

« Uopšte je sve skuplje, odevni predmeti;haljine, majice.. ranije je bilo sve jeftinije.. da sve poskupljuje...mislim, ja još uvijek računam u markama...neverovatno koliko koštaju najobičnije sitnice....

Kratka anketa na bonskoj pijaci pokazuje da svi isto misle. Sunce sija, ali je raspoloženje loše. Sve postaje skuplje i skuplje.. a, da li je stvarno tako? Pitanje za Kristofa Šredera iz Instituta za nemačku privredu. On je sakupio i uporedio podatke poslednjih godina:

« Gledajući od 1960. imali smo veoma veliko povećanje cena. Za posljednjih 45 godina cene su se učetvorostručile».

Na primjer cena hleba. Kilogram je 1960 koštao kada se preračuna, tačno 41 cent. A, danas isti hleb košta 2 eura i 28 centi. To su podaci zvanične statistike. Cena hleba je porasla više od pet puta. Doduše, u istom vremenskom periodu plate su porasle 11 puta. Tako gledano, značilo bi da je danas sve jeftinije. Medjutim, kompletna računica nije tako jednostavna. Statističar Šreder to objašnjava kroz kupovnu moć:

« Cene smo preračunali u minute zarade.. što znači – koliko minuta mora da se radi da bi se mogao kupiti odredjeni proizvod – nekad i sad».

Na primer hleb . 1960 je radnik morao raditi 20 minuta za kilogram hleba, a danas je samo 10 minuta. Uprkos visokoj realnoj ceni , hleb je tako upola jeftiniji nego nekad. Inače, uvodjenuje eura nije uopšte dovelo do poskupljenja života, navodi Šreder. Porast cena i plata je izjednačen. To se može dokazati matematički, ali na to bi potrošači reagovali čudjenjem i nevericom. To tvrdi psiholog Grinevald, koji radeći na svojoj knjizi « Nemačka na kauču», ispitivao hiljade potrošača.

« U intervjuu smo imali utisak da bez obzira na porast cena od 20. 30 ili 40 procenata, uvek vlada podozrivost u odnosu na poskupljenja».

Iako se matematički može dokazati da život prosečnog gradjanina u Nemačkoj nije poskupeo za posljednjih 45 godina, ne prestaju pritužbe na porast troškova. Zbog čega je tako?

« Zato što su pozitivne poruke generalno dočekane sa pesimističnim stavovima», kaže Grinevald. Povišenje cena ostaje duže pamti se duže nego njihovo smanjivanje. Na pitanje šta se može učiniti protiv toga Šreder odgovara:

« Mi smo zaista pronašli dva proizvoda koja su apsolutno pojeftinila. To su kafa u zrnu i piletina za pečenje.» Dok su su se cene krompira, ženskih čarapa, muških sportskih bicikla i benzina drastično povećale, cena kafe i piletine je mnogo jeftinija nego nekad. U potrošačkoj korpi, čiju vrednost je Šreder uporedjivao decenijama, riba i belo meso, su jedini proizvodi za koje se danas mora raditi duže nego nekada. Dobra vest.Čak i ako to ništa ne menja u osećanju da je danas sve skuplje.

« Na kraju godine očekuje nas povećanje PDV- poreza na dodatnu vrednost. Tada ćemo videti da li smo svetski prvaci ili ne – u smislu ne rješavanja naših starih problema.»

Markus Beš