1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Slaba naplata Hemofarma ugrožava Štadu

22. septembar 2011.

Internet-portal javnog servisa ARD pod naslovom: „Štada izgubila mnogo novca u Srbiji“ prenosi da „farmaceutski koncern Štada ima probleme sa firmom koju poseduje u Srbiji - Hemofarmom.

https://p.dw.com/p/12ePO
Štada će otpisati 97 miliona evra
Štada će otpisati 97 miliona evraFoto: picture-alliance/ dpa

„Štada mora da otpiše gotovo 100 miliona evra“, piše na internet stranicama ARD. Nemački koncern je „došao do ubeđenja da Hemofarm, kako se predviđa, neće uspeti da naplati svoja potraživanja od više firmi koje trguju lekovima na veliko. Zbog toga je uprava Štade rešila da u trećem kvartalu otpiše 97 miliona evra, što će prihode u tom periodu smanjiti za 85 miliona evra. (…) Frankfurtska berza je reagovala oštrim padom vrednosti akcija Štade od 19 procenata – na 18,79 evra. (…) I pored šoka, Štada smatra da će ostvariti ciljeve planirane do 2014. godine“, a postoji i nada da će Hemofarm možda ipak naplatiti bar manji deo potraživanja, „što će Štada sukcesivno uključivati u dotične izveštaje kao jednokratne posebne efekte“.

Vladimir Šeks
Vladimir ŠeksFoto: DW

Nemački mediji o Srbiji

Portal Jurop onlajn opširno izveštava o glavnim temama u vezi sa Srbijom: „Srbija je podnela optužnice protiv vodećih hrvatskih političara zbog ratnih zločina u građanskom ratu (1991 – 1995) . Ondašnjem hrvatskom ministru unutrašnjih poslova Ivanu Vekiću, optužnica je predata već u hrvatskom gradu Osijeku, prenose mediji u Zagrebu. Optužen je i bivši zamenik predsednika parlamenta Vladimir Šeks. Pored ta dva političara, optužnica sadrži još 42 imena“.

Isti portal piše i da su „hiljade mladih Albanaca u Preševu, na jugu Srbije, održali demonstracije tražeći veća prava. Oni zahtevaju bolje školovanje na svom maternjem jeziku, priznanje univerzitetskih diploma susednog Kosova, kao i veće učešće Albanaca u državnim organima, prenose mediji u Beogradu. Demonstranti koji dolaze iz Medveđe i Bujanovca, mahali su zastavama Albanije, SAD i EU“.

Jurop onlajn izveštava i o hapšenju petorice bivših oficira JSO u Srbiji, pozivajući se na list Blic i „državnu televiziju (RTS) u Beogradu.“

Papu dočekuje njegova otadžbina sa dva lica

Najviše novina, međutim, opširno piše o današnjem dolasku pape Benedikta XVI u Nemačku. Kao nikada pre, ova poseta je u znaku velikih kontroverzi koje ovako sažima minhenski dnevnik Zidojče cajtung: „Kada Benedikt XVI sleti u Berlinu, njegova otadžbina će mu pokazati dva lica. Tu su, s jedne strane, stotine hiljada vernika koji se raduju što će do nedelje moći da pevaju i da se mole sa papom. S druge strane, tu su katolici koji su užasnuti slučajevima seksualnog nasilja u crkvi i razočarani načinom na koji se crkva ophodi sa njima. Nemačka je uvek bila teška zemlja za katoličku crkvu. Ali, retko kada je kriza bila ovako teška – i utoliko su veća i očekivanja od pape i njegove posete.

 […]

Dobrodošlica...
Dobrodošlica...Foto: picture-alliance/dpa

Dobrodošao kući, sveti oče, u Nemačku, gde će 300.000 ljudi u Berlinu, Erfurtu, Ecelsbahu i Frajburgu pevati i moliti se zajedno sa Benediktom XVI. Dobrodošao u Nemačku, gde više od 100 poslanika Bundestaga neće prisustvovati govoru koji važi kao najvažniji za vreme ove posete; gde će 10.000, pa i više, ljudi demonstrirati protiv posetioca u kome vide kvintesenciju krutosti i doktrinarnog duha.

Prvog dana posete, Benedikt XVI će se sresti sa katoličkim predsednikom Nemačke koji kao ponovo oženjeni udovac nema pravo na pričest; sa evangelističkom kancelarkom koja je u drugom braku; sa katoličkim premijerom grada-pokrajine Berlina koji se kao deklarisani homoseksualac ionako isprečio katoličkom učenju. Ovaj potonji, Klaus Voverajt, već je izrazio razumevanje za protivnike pape, a predsednik Nemačke Kristijan Vulf, očekuje oslobađajuću poruku za milione ponovo oženjenih…

Papa muku muči sa otadžbinom u kojoj je katolička crkva izgubila nekadašnji ugled. Sa svoje 84 godine, namerava da održi 17 govora za četiri dana. I pored toga, Nemačka će za katoličku crkvu ostati teška zemlja. Suviše se ukorenilo međusobno nepoverenje, nerazumevanje, koje se nekako učvrstilo baš u vidu Jozefa Racingera.

...i protesti
...i protestiFoto: dapd

[…]

Nemački biskupi posle poseta Vatikanu prenose kako im teško pada da objasne da se crkva u Nemačkoj oseća privrženom papi, da nezavisna teologija na državnim univerzitetima ne znači gubitak vere i da kritički savezi mladih katolika mogu biti blagoslov za crkvu. Kada se razgovara sa ljudima u Vatikanu, vidi se da njih, opet, nerviraju Nemci: ako neki Italijan nije saglasan sa crkvenim učenjem, on jednostavno postupa po svom. Nemci, međutim, uvek moraju da pokrenu temeljnu debatu.“

Frankfurter algemajne cajtung piše: „Protest protiv pape nije za laike. Zato je berlinski izdavač Bruno Gminder angažovao profesionalca da pripremi demonstracije protiv antiljudske politike pape prema polovima i seksualnosti. Savez ‚Papa dolazi!’ sastaje se u berlinskim prostorijama Nemačkog saveza sindikata, a sa 20 organizacija koje je objedinjavao još u februaru, narastao je na čitavih 60. Kritika na račun pape će, kako prognozira bivša berlinska opunomoćenica za strance Barbara Jon, biti ‚otrovnija, bolnija, masovnija i ličnija nego inače’…

Pripremio: Saša Bojić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković