1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sledeća stanica – nezavisnost?

Saša Bojić (rtrde, AFP, dpa)11. januar 2016.

Novi lider Katalonije Karles Pudždemon je beskompromisan i ratoboran borac za nezavisnost te španske autonomne zajednice. Dogovor posle koga je stupio na vlast postignut je u poslednji čas.

https://p.dw.com/p/1HbMt
Barcelona - Katalanisches Parlament wählt Regierungschef
Foto: Getty Images/AFP/L. Gene

Karles Pudždemon Kazamažo (naslovna fotografija), novi je lider Katalonije. To je rezultat dogovora o formiranju nove regionalne vlade koji je postignut u poslednji čas – samo nekoliko sati pre isteka predviđenog roka za to. Stranka CUP (Kandidatura narodnog jedinstva) koja ima ekstremnu levičarsku orijentaciju, i secesionistička alijansa „Zajedno za da“ dosadašnjeg katalonskog lidera Artura Masa osvojile su većinu na izborima u septembru. CUP je dobila 10, a „Zajedno za da“ 62 od ukupno 135 mandata (dakle ne i apsolutnu većinu) u katalonskom parlamentu.

Artur Mas: korak u stranu

Dve strane više od tri meseca nisu mogle da se dogovore oko formiranja vlade: CUP se protivi Masovom konceptu štednje, a smatra da treba rasvetliti i korupcionaške skandale u koje je umešana Masova stranka CDC. Posle veoma napornih pregovora, Mas je odustao od funkcije premijera, rekavši da „čini korak u stranu radi napretka Katalonije“. Na čelo katalonske uprave (katalonski generalitet) je stupio drugi političar CDC – dosadašnji gradonačelnik Žirone Karles Pudždemon.

Artur Mas Katalonien Barcelona Spanien
Artur Mas odustao od funkcije premijeraFoto: picture-alliance/dpa/A.Almau

Pudždemon je po zanimanju novinar, koji je između ostalog 1998. osnovao katalonsku novinsku agenciju i bio glavni urednik lista „Katalonija tudej“ koji izlazi na engleskom jeziku. On je, odmah nakon što je izabran za lidera Katalonije, izjavio da će raditi na njenom otcepljenju od Španije i da će zato morati da pregovara „sa Španijom, Evropskom unijom i međunarodnom zajednicom.“

Vlas u Madridu oslabljena

Pristalice nezavisnosti Katalonije su u septembru prošle godine pobedile na regionalnim izborima, a u novembru donele rezoluciju o otcepljenju od Španije. Španski Ustavni sud je u decembru, posle tužbe centralne vlade u Madridu, proglasio tu rezoluciju ništavnom. Premijer Marijano Rahoj je u nedelju (10.1.) rekao da španska država ima „više sredstava nego ikad da garantuje jedinstvo zemlje.“

Doduše, posle parlamentarnih izbora koji su u Španiji održani 20. decembra, pozicija samog Rahoja je oslabljena: njegova Narodna partija (PP) je ostala najjača u državi, ali nema apsolutnu većinu i sada i sama traži koalicionog partnera za formiranje vlade. Španska socijalistička radnička partija (PSOE, ekvivalent evropskim socijaldemokratskim strankama) Pedra Sančeza bi mogla da bude takav partner, ali traži značajne ustupke za sebe. S druge strane, oni koji žele da spreče otcepljenje Katalonije smatraju da je najbolje da Rahojevi konzervativci i Sančezovi socijalisti što pre formiraju veliku koaliciju koja bi toj secesiji stala na put.

Mi pišemo istoriju

PSOE bi, osim toga, mogao da okrene leđa Rahoju i udruži se sa levičarskom strankom Podemos, koja za razliku od socijalista, smatra da Katalonci, ako to hoće, mogu slobodno da napuste Španiju. U tom slučaju centralna vlast ne bi pružala tako snažan i složan otpor secesiji kao što to sada čini. Bilo kako bilo, separatisti rade dalje na svom projektu nezavisnosti. Katalonski parlament je doneo nacrt rezolucije u kome se navodi da su pobedom na izborima dobili i „demokratski mandat“ za izlazak iz Španije.

Karles Pudždemon je kao borac za nezavisnost Katalonije beskompromisan i vrlo ratoboran. Pre tri godine je na svom Tviter-nalogu napisao da je španska država „kloaka“ i postavio pitanje: „Želimo li stvarno da joj pripadamo?“ U njegovoj viziji „Republike Katalonije“ nema mesta za „okupatore“ kako je nazvao vladu u Madridu. Sada, kada je postao novi katalonski lider, rekao je: „Imamo projekat koji teče baš kako treba“, dok je savez „Zajedno za da“ Artura Masa saopštio: „Mi pišemo istoriju – sledeća stanica je nezavisnost“.