Slučaj "Morinj"

Na prvom saslušanju u petak nije se niko pojavio.Da li u Crnoj Gori postoji politička volja da se utvrdi odgovrnost za ratne zločine?

Prema podacima hrvatskog tužilaštva, u periodu od trećeg oktobra 1991. do drugog jula 1992. godine, za vreme trajanja oružanog sukoba u Hrvatskoj, u logoru Morinj bilo je oko 350 uhapšenih, uglavnom sa područja dubrovačko-hercegovačkog ratišta. O Morinju se u Crnoj Gori dugo ćutalo,a najviši politički i pravosudni zvanicnici su o tome kako sami kažu saznali godinama nakon što je logor zatvoren.

Istraga u Crnoj Gori je usledila nakon što je državno tužilaštvo Hrvatske, na osnovu sporazuma o gonjenju ratnih zločinaca.dostavilo je crnogorskom tužilaštvu dokaze koje je prikupilo protiv državljana Crne Gore.Prema rečima, Vrhove državne tužilteljke Vesne Medenice dokazi koji su dobijeni od hrvatskog tužilaštva kvalitetni, ali da je potrebno sprovesti istragu pred domaćim pravosućem jer "ne žele da izvedu ljude pred sud na osnovu nečega što je neko svedočio pred hrvatskim pravosuđem pre 15 godina".

Crna Gora je jedina drzava u regionu u kojoj nije doneta ni jedna pravosnaža presuda za ratne zločine.Tužilaštvo je pod pritiskom domaće javnosti ali zbog međunaronih obaveza otvorilo istragu i u slučajevima Kaluđerski laz, i u slučaju deportacije bosanskih Muslimana. Istraga u slučaju Kaluđerski laz", kada su za vreme NATO intervencije ubijena dvadesetdva civila, među kojima su bili žene, deca i starci, izbeglice sa Kosova, od strane pripadnika tadašnje Vojske Jugoslavije pokrenuta je protiv dvanaest osoba.

Porodice bosanskih izbeglica, koje je crnogorska vlast deportovala vlastima tadašnjeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadzića, koji su nakon toga ubijeni,pred crnogorskim sudovima pokrenuli su postupak za nadonadu štete.Njihovi odšteni zahtevi iznose više desetina miliona dolara.U prvostepenim slučajevima njima 20-ak , za bolove koje su pretrpeli dosuđeno je simbolična svota.No,ni te sudijske odluke nisu pravosnaže.Slučajevi su trenutno u Višem sudu.U međuvremenu, tužilastvo je pokrenulo je istragu protiv šestorice bivših pipadnika policije pod sumnjom da su učestvovali u deportaciji.

Podgorički advokat Dragan Prelević, koji je zastupnik velikog broja porodica ubijenih Muslimana,za Dojče Vele kaže da u Crnoj Gori ne postoji politička volja da se ovi slučajevi istraže do kraja.

"Slučajevi su pokrenuti tek nakon pritiska javnosti ali tužilaštvo koristi svaku priliku da opstruira istragu i to u svim ovim slučajevima pa čak u u slučaju deportacije bosanskih izbeglica gde je crnogorska vlast direkno odgovora", kazao je on.

Sa njim je saglasan i novinar Šeki Radončić, koji se godinama bavi istraživanjem ratnih zločina.Radončić za Dojče Vele kaž da nije optimista da će odgovorni biti pivedeni pravdi jer svast sve čini da obesmisli istragu da "čitav proceš otalja" i da dobije na vremenu.

Po međunaronom pravu ratni zlocini ne zastarevaju.To je ,međutim, kako upozoravaju naši sagovnici slaba uteha jer je protok vremena vrlo bitan u prikupljanju dokaza,a od ovih zločina je prošlo i do petnaestak godina.