1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Spasavanje valute evro

16. maj 2011.

U Briselu zasedaju ministri finansija koji će razgovarati o pogoršanju situacije u Grčkoj. Ključno pitanje je kakve uslove postaviti Atini za novu pomoć, s tim što EU nije zadovoljna nedovoljnim grčkim naporima…

https://p.dw.com/p/11Gib
Foto: dapd

Najnoviji podaci pokazuju da je Grčka u težoj situaciji nego što se pretpostavljalo pre godinu dana i da će joj do 2013. godine biti potrebno dodatnih 40 do 60 milijardi evra. U martu Atini su odobrene niže kamate na već odobrene zajmove i produžen je rok njihove otplate. Ukoliko bi došlo do drastičnog reprogramiranja grčkog duga Evropska centralna banka i privatni investitori izgubili bi polovinu vrednosti grčkih obveznica koje poseduju.

Sada se postavlja pitanje kako dalje. Nemački ministar finansija Volfgang Šojble ne isključuje novu pomoć Grčkoj. „Ako se pokaže da Grčka iduće godine ne može da obezbedi novac na tržištima, to će se znati u junu, mora se razgovarati o tome šta može da se učini. Ali, u tom slučaju ne može se samo poboljšati ono što je dogovoreno pre godinu dana, nego se moraju preduzeti dodatne mere. I tada se ne može prihvatiti da zajednica evrozemalja pomaže Grčkoj, a privatni sektor se sve više povlači tako da na kraju bude rasterećen na račun poreskih obveznika. Zato je tu potrebna jasna regulativa“, objašnjava nemački ministar finansija.

Koliko ima novca u fondu?

Inače, u takozvanom kišobranu spasa, fondu koji služi stabilizaciji evra, trenutno je 750 milijardi evra, ali je moguća isplata do 450 milijardi, ostatak novca služi kao garantija. Sada se radi na tome da suma za isplate bude povećana na svih 750 milijardi, za šta još nema saglasnosti Finske gde je u vladu ušla stranka koja ima rezerve prema evru i ne želi proširenje fonda.

Umesto tog fonda sredinom iduće godine trebalo bi da bude osnovan Evropski stabilizacioni fond koji bi za kredite imao na raspolaganju 500 milijardi evra, plus 250 milijardi koje bi dao MMF. Da bi se osigurao bonitet fonda članice evrozone morale bi, pored garantija, da uplate i gotov novac – 80 milijardi tokom pet godina, od toga Nemačka 22 milijarde. Međutim, u koaliciji kancelarke Angele Merkel ima protivljenja osnivanju ovog fonda koji bi bio zvaničan organ EU, tako da bi bila potrebna izmena evropskih ugovora i njihova ratifikacija u parlamentima.

Najzad, za zemlje koje nisu u evrozoni postoji fond od 50 milijardi evra za direktnu budžetsku pomoć i sredstva iz njega su do sada koristile Rumunija, Mađarska i Letonija.

Autori: Berd Rigert / Nenad Briski
Odgovorni urednik: Ivan Đerković