1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija da nauči nešto od Crne Gore

17. decembar 2010.

Dobijanje statusa zemlje kandidata pokazuje da Crna Gora nema većih „otvorenih pitanja“ na svom putu ka EU. Analitičari kažu da je to putokaz za Srbiju koja, međutim, ima više otvorenih pitanja.

https://p.dw.com/p/QebO
Crna Gora dobila status kandidata bez datuma početka pregovora
Crna Gora dobila status kandidata bez datuma početka pregovoraFoto: AP

„U svim zemljama Zapadnog Balkana postoji evroentuzijazam, koji, od strane EU, mora biti adekvatno ispraćen dinamičnim procesom evrointegracija“, poručio je premijer Crne Gore Milo Đukanović kada je prošle nedelje u Briselu govorio na konferenciji posvećenoj Zapadnom Balkanu. Crna Gora je već tada imala preporuku Evropske komisije za dobijanje statusa zemlje kandidata za članstvo u EU. D

Danas su lideri zemlja Unije i zvanično proglasili novog kandidata: „Odlučili smo da damo Crnoj Gori status zemlje kandidata, što ujedno naglašava i ubeđenje unutar Saveta EU da zemlje Zapadnog Balkana imaju evropske predispozicije“, izjavio je predsednika Saveta EU, Herman van Rompej.

Crna Gora nema otvorenih pitanja

U Briselu se ocenjuje da se Crna Gora danas nalazi na jasnom i čvrstom putu ka Evropi i da na tom putu nema „većih otvorenih problema“. Crnogorska kandidatura predstavlja „normalan proces“ evrointegracija, koji može da služi za primer i Srbiji i BiH – jedinim zemljama bivše Jugoslavije koje još nisu prešle ovaj stepenik: „Prednost Crne Gore je jasna – oni su na dobrom i pravolinijskom putu. Trebaće im još dosta vremena, ali su na putu ka članstvu“, smatra Majkl Emerson, analitičar Centra za evropske političke studije u Briselu i dodaje da druge zemlje moraju da izvuku pouku.

„Lekcija je vrlo očigledna: fundamentalni politički problemi u BiH moraju da budu prevaziđeni. To se odnosi na konflikte i nedostatak saradnje između različitih zajednica u toj zemlji. Kada je Srbija u pitanju, ovo je podsetnik da se kosovsko pitanje mora rešiti, na jedan ili drugi način, pravovremeno.“

Premijer Đukanović poziciju kandidata za članstvo vidi kao pasivnu poziciju, zalažući se za što brže aktiviranje daljih evrointegracija svoje zemlje, kroz pokretanje pristupnih pregovora. Da status kandidata ne mora da bude presudan za brzinu napredovanja ka EU pokazuju i slučajevi Turske i Makedonije. Dok je Turska već godinama zaglavljena u pristupnim pregovorima, Makedonija, pet godina posle dobijanja statusa kandidata, i dalje čeka na početak pregovora.

Kosovske vlasti moraju da raščiste situaciju

Premijer Crne Gore izjavio je da se Zapadni Balkan danas nalazi u boljem stanju nego što je to ikada bio u prethodnih 20 godina. Prema Đukanovićevim rečima, vladavina prava i regionalni odnosi ključni su problemi regiona, a stabilnost ključno pitanje. Kao otvorena pitanja Zapadnog Balkana, crnogorski premijer naveo je nefunkcionalnost BiH i nepostojeće odnose Srbije i Kosova. Iz Centra za evropske političke studije poručuju da je zbog poslednjeg izveštaj Saveta Evrope, kojim se iznose teške optužbe na račun kosovskih vlasti, došlo do ozbiljnih komplikacija, koje neće ugroziti stabilnost regiona, ali je stavljen znak pitanja na kvalitet vladavine prava na Kosovu:

„Problem na Kosovu je što imate vođstvo koje se povezuje sa kriminalom i to se mora rasvetliti. Izgleda da je lična reputuacija premijera Tačija ozbiljno poljuljana i pod znakom je pitanje“; kaže Majkl Emerson za Dojče vele. „EU mora snažno da podrži napredak u oblasti vladavine prava na Kosovu. Izveštaj Dika Martija pokazuje da je policijsko-sudska misija Euleks ozbiljna, ali da nije efikasno funkcionisala kada su u pitanju zločini od pre 10 godina. To je bilo otežano zbog tehničkih i političkih razloga. Sada je prevashodna poruka da EU i Euleks moraju da izrvše pravi pritisak na rukovodstvo Kosova da raščisti situaciju.“

Autorka: Marina Maksimović, Brisel

Odg. urednik: Nemanja Rujević