1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Srbija posle Zorana Đinđića

Filip Slavković12. mart 2008.

Pet godina je prošlo otkako je u Beogradu ubijen premijer moderne Srbije Zoran Đinđić. Na političkoj sceni Srbije je u jeku nova kriza. Što se građana tiče, oni zbog te politike iz krize ne izlaze već dugi niz godina.

https://p.dw.com/p/DN81
Zoran Djindjić
Zoran ĐinđićFoto: AP

Za Žarka Koraća slučaj je jasan: "Ubistvo Zorana Đinđića je rezultat jedne političke zavere. To je političko ubistvo koje je imalo političke ciljeve i ti ciljevi su bili najgrublje rečeno zaustavljanje demokratizacije i promena u Srbiji.

Korać je u prvoj demokratskoj vladi Srbije nakon pada Miloševićevog režima bio jedan od Đinđićevih zamenika. Danas, Korać je jedan od najžešćih kritičara Koštunice, koji je još kao predsednik hteo da osujeti približavanje Beograda Zapadu: "Isto onako kao što je rušio Đinđića sa željom da Srbija ne ide brzo i aktivno kroz reforme, sada je doveo Srbiju do tačke logične, političke, da bude u konfrontaciji sa Evropskom unijom."

Beograd i Brisel su zbog Kosova došli u sukob

Sahrana ubijenog premijera, 15. mart 2003.
Sahrana ubijenog premijera, 15. mart 2003.Foto: AP

Zbog toga nacionalističke i konzervativne partije, pre svega Radikalna stranka žele da spreče dalje približavanje EU. Žarko Korać tvrdi: "Na političkoj sceni dominira Koštunica. On kontroliše veliki broj medija. Stvorena je jedna politička atmosfera u društvu koja je antireformska i antidemokratska, i sasvim otvoreno se može reći anti-zapadna."

Profesor Dragoljub Mićunović iz Demokratske stranke stvari vidi drugačije: "Mi imamo potpunu slobodu medija, vodi se živa rasprava, i nije tačno da su nekom zapušena usta. A što je neko konformista, ili plašljiv da iznese svoje mišljenje, to je onda njegov problem."

U Srbiji se još glasnije postavljaju suštinska pitanja o Evropi i Kosovu

Nekada�nji nemački kancelar G.�reder prilikom upisivanja u knjigu �alosti
Nekada�nji nemački kancelar G.�reder prilikom upisivanja u knjigu �alostiFoto: AP

Đinđić ne samo što je je hteo da Srbiju na najbrži način uvede u EU, već je radio i na pomirenju sa susedima. Kratko pre nego što je ubijen, bezuspešno je pokušao da u prestonicama zapadnih zemalja pokrene debatu o budućnosti Kosova. Pet godina kasnije, u Srbiji se još glasnije postavljaju suštinska pitanja o Evropi i Kosovu: "Poslednje ankete pokazuju da broj građana koji je za evropske integracije nije opao već je porastao. Ali kada napravite lažnu dilemu pa kažete da li ste zato da damo Kosovo da bi smo ušli u EU, onda nastaje pometnja."

Ta pometnja je vidljiva i pet godina nakon Đinđićeve smrti, jer je on bio vodeća snaga u reformskom kursu Beograda. Od njegovog ubistva, partija i njen novi šef predsednik Boris Tadić odlučni su u zalaganju za transformacije i reforme u Srbiji, kaže Mićunović i naglašava: "Mi nismo uspeli da u društvu ozbiljnije afirmišemo proevropsku politiku. Pogibija Đinđića je pokazala istovremeno da su antievropske snage i snage starog režima veoma snažne i opasne. One su se malo pritajile ali su posle živnule."

Borba za budućnost Srbije obeležiće predstojeću izbornu kampanju

Premijer Djindjić sa suprugom Ru�icom
Premijer Đinđić sa suprugom RužicomFoto: AP

Prozapadne snage očekuju jasnu podršku iz Brisela i razumevanje Evropljana zbog toga što su odbacili nezavisnost Kosova. Ukoliko se dogodi da nacionalističke partije odnesu pobedu, onda će reči upozorenja, koje je Zoran Đinđić izgovorio godinu dana pre nego što je ubijen u atentatu, ponovo postati aktuelne: "Ako sada Srbija stane da bi se ponovo pokrenula, proći će deset godina. Imamo ogromnu istorijsku šansu da uradimo nešto veliko i u zemlji i u regionu, ali moramo mnogo da se trudimo da izbegnemo rizike i iskušenja. I to nije garantovana stvar da smo osvojili demokratiju i da idemo u ekonomske reforme i da idemo ka Evropi. To nije garantovana stvar. To je šansa koja može da bude prokockana sutra."