Srpski liberali u Berlinu

Za Vesnu Pešić,koja u Njemackoj važi za jednu od najuglednijih srpskih opozicionih politicarki je upravo kosovska kriza glavni uzrok radikalizacije političke situacije u Srbiji i dosadašnjeg neformiranja vlade. Niko od vodećih političara, kaže ona, ne želi da preuzme odgovornost za gubitak Kosova. Sadašnja vladajuća retorika da tzv. Zapad Srbiji otima 15 posto teritorije ima prođu u javnosti i politički je profitabilna. Zemlja se nalazi u potpunom političkom patu, dodaje dugogodišnja predsjednica Građanskog saveza Srbije, sada predsjednica politčkog odbora LDP-a .Iako nije zagovornica tzv. demokratskog bloka, on bi ipak, po njenom mišljenju bio daleko bolja varijanta od moguće alijanse Vojislava Koštunice sa radikalima i socijalistima. Međutim:

„Najgora bi varijanta bila da se vlada uopšte ne formira, kad je situaicja zbog Kosova veoma osjetljiva. Nijedna republika na području bivše Jugoslavije dosada nije ostala bez jendog svog dijela teritorije, što Srbiji sad prijeti, to nije tako mali problem kao što se ovdje pokušava prikazati. Naravno da to neki političari pokušavaju iskoristiti, ali je činjenica da je to teško jer Kosovo ima simbolično značenje.”

Član LDP-a Nenad Prokić također smatra da je Kosovo trenutno najveći problem Srbije, ali da ga političari poput još uvijek premijera Vojislava Koštunice instrumentaliziraju da bi ostali na vlasti:

„Uopšte ova garnitura Srbije u polsjednjih 20 godina ne insistirala na bedi istoricizma, na tome se posvađala sa svim susdjedima i sa čitavim svetom. Ikao su ti mitovi poraženi i istrošeni, mit Kosova će najverovatnije i sasvim sigurno po zadnji put biti iskorišten kao alibi za spostvene političke ambicije. Nikome od tih političara ustvari nije stalo ni do kosva ni do tamođnjeg naroda, već samo do sopstevnih političkih ambicija.”

Liberalna demokratska partija podržava Ahtisarijev prijedlog rješenja statusa Kosova, dodaje Zoran Ostojic zbog toga što je on, po njegovim riječima, zadnja šansa da Srbi ostanu na Kosovu. Nejedinstvenost Savjeta bezbjednosti UN-a po ovom pitanju bi imao, dodaje, dalekosežne posljedice ne samo po Srbiju, Kosovo i regiju već i za cijeli svijet.

„Ako ne bude rezolucije bojim se da bi to bio veliki problem i za Evropu i za region ali i za samu Rusiju. Jer, koliko god Evropa ovisila od ruskog gasa i Rusija zavisi od evropskih para. Milsom da se ne treba bojati takvog katastrofičnog scenarija jer bi to značilo početak novog hladnog rata. Jedna je bio, zna se ko je pobedio i sumnjam da oni koji su ga izgubili žele napočeti novi hladni rat.”.

Ostojić, po profesiji novinar, jedan od osnivača Studija B kritikuje i ulogu medija u sadašnjoj političkoj krizi, jednako kao i mlada političarka iz Novog Sada, potpredsjednica LDP-a, Jelena Prvanov.

Za jednog od organizatora i moderatora ovog skupa Ralfa Fuechsa. člana Predsjedništva fondacije Heinrich Boell je ova diskusija od posebnog značaja i za ovdašnje predstavnike medija, i to iz dva razloga. Prvi, jer je LDP po njegovom mišljenju mala ali važna politička snaga te pravi predstavnik demokratije zasnovane na evropskim principima. A drugi razlog:

„Važno je da se čuje njihova ocjena političke situacije u zemlji i one o iluziji EU-e da je tandem Tadić-Kostunica demokratski i proevropski. Vjerujem da je to pogresno, barem kad je u pitanju Vojislav Koštunica. Evropska unija bi morala preuzeti mnogo aktivniju ulogu u pokretanju novog demokratskog procesa u Srbiji ali ona bi istovremeno morala toj zemlji ponuditi vjerodostojnu evropsku perspektivu.”

Begzada Kilijan