1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Stare majke

M. Lanke26. februar 2007.

Najstarija majka na svetu je jedna šezdeset-sedmogodišnja Španjolka – u jednoj madridskoj klinici donela je na svet dvojke.Trudnoća je bila moguća zahvaljujući najnovijim metodama reproduktivne medicine.

https://p.dw.com/p/BATr

Na dečjoj klinici Uiverziteta u Briselu radi Paul Devrui, jedan od najpoznatijih svetskih stručnjaka za veštačku oplodnju.Njegovu pomoć traže parovi iz cele Evrope – većina godinama uzalud čeka na potomstvo.Devrui kaže:

„Ovde primenjujemo gotovo sve tehnike reproduktivne medicine.Uobičajena veštačka oplodnja odlično funkcioniše kod mladjih žena, ali više ne ako je žena starija od četrdeset godina.To najbolje pokazuje statistika – kod dvadeset-petogodišnjih žena uspeva kod svake druge, ali ako žena ima četrdeset godina onda tek kod svake desete.Dakle, uspeh zavisi od starosti.Naivno je kada mnoge žene misle – napraviću karijeru, vitalnost čuvam u fitnis-centru i kada budem imala četrdeset rodiću dete.Prekasno, prošlo vreme“, kaže doktor Devrui.

Razlozi za mali procenat uspešne oplodnje kod starijih žena su biološke prirode.Kvalitet jajne ćelije pogoršava se sa godinama, a verovatnoća začeća posle 35.te naglo opada.To se odnosi kako na prirodnu, tako i na veštačku oplodnju.

Istina, kod veštačke oplodnje postoje dodatne mogućnosti.U laboratoriji je moguće izabrati najbolje jajne ćelije i tako se povećavaju izgledi na uspeh kod starijih žena. Embriolog Markus Montag sa univerzitetske klinike u Bonu razvio je metode testiranja jajnih ćelija i kaže:

„Koristimo se takozvanim stereo-mikroskopom.Reč je, u stvari, o lupi uz pomoć koje posmatramo jajne ćelije koje su prečnika desetine milimetra.Zbog toga ih je gotovo nemoguće videti golim okom“.

Markus Montag svetlosnim snopom obasjava pojedine ćelije.Omotač jajne ćelije reflektuje svetlost i na osnovu toga kako se svetlost reflektuje Montag procenjuje strukturu omotača.Specijalni kompjuterski program izmerene vrednosti pretvara u slike u boji.Montag kaže:

„Lepo se vidi prsten oko zone pelucida.Zona pelucida je opna koja omotava jajnu ćeliju.Opna nam ukazuje na kvalitet jajne ćelije, jer je ćelija pravi”.

Markus Montag može da otkrije i greške hromozoma u jajnoj ćeliji – na osnovu postupka kojim se služi utvrdjuje se da li je u ćeliji suviše ili premalo naslednog materijala.I na taj način kontroliše se kvalitet jajne ćelije.

Medjutim, vrednost testa je sporna.Klaus Didrih sa univerzitetske klinike u Libeku kaže:

„Postojala je nada da će se kod starijih žena, posle 37.me godine, analizom hromozoma povećati broj uspešnih oplodnji i smanjiti broj pobačaja.To su nam ciljevi.Medjutim do sada nije postignut uspeh i mora se biti veoma rezervisan.Neke radne grupe nude tu metodu za mnogo novca, mada nije dokazano da nešto donosi“, kaže doktor Ditrih.

On smatra da su testovi hromozoma suvišni i želeo bi ispitivanje embriona pod mikroskopom.Taj takozvani “morfološki test” rutinski se primenjuje u skandinavskim zemljama, Španiji i Belgiji, ali je u Nemačkoj zabranjen.Didrih kaže:

„Na osnovu tih morfoloških kriterijuma možemo da otkrijemo embrio koji ima najviše izgleda da se implantira, više od 30 procenata.Morali bismo da koristimo standarde koji su uobičajeni u svetu“.

Selekcijom jajnih ćelija ili embriona povećava se verovatnoća začeća i kod žena koje su znatno starije od četrdeset godina.Medjutim, žene starije od šezdeset godina mogu da budu trudne samo ako jaje za veštačku oplodnju da neka mladja žena.Klaus Ditrih kaže:

„Štampa je pisala o gospodinu Antinoriju koji se usredsredio na žene starije od šezdeset godina i pokušava da im pomogne da zahvaljujući poklonjenim jajnim ćelijama budu trudne.Prema tome se mora biti krajnje rezervisan i mi to u Nemačkoj ne prihvatamo.Mislim da to nije dobro, naročito ne kod starijih žena“ kaže doktor Klaus Ditrih.