1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Statistički i politički debakl u Makedoniji

16. oktobar 2011.

Popis stanovništva u Makedoniji je prekinut. I pored višemesečnih priprema, kada je popis započet, došlo je do nepomirljivih sukoba i nesuglasica. Sporno pitanje je pitanje manjina

https://p.dw.com/p/12st1
Mazedonien Zensus - Statistisches Amt (Aufnahmedatum 12.10.2011, in Skopje) DEUTSCHE WELLE HAS THE RIGHTS TO PUBLISH ALL THE PHOTOS SENT FROM MYSELF PETR STOJANOVSKI, WITH NO TIME LIMIT, Petr Stojanovski.
Popiši se! Da li je to bio uzaludan poziv?Foto: Petr Stojanovski

Deset dana trajao je popis stanovništva u Makedoniji, a onda veliki preokret: u ponedeljak kasno uveče (10.10.2011) Državna komisija za popis stanovništva se povukla. U zemlji je nastala velika polemika. Opozicija je zahteva od premijera Nikole Gruevskog (VMRO DPMNE) da preuzme odgovornost, a traži se i zakonsko gonjenje krivaca, jer troškovi čitavog projekta se procenjuju na 14 miliona evra. To je sada izgubljen novac.

Koliko Albanaca živi u Makedoniji?

Popis stanovništva trebalo je da pokaže koliko ljudi trenutno živi u Makedoniji, koliko ima domaćinstava, kao i da se ustanovi etnički sastav stanovništva. Glavni modaliteti popisa usaglašeni su sa stručnjacima iz Evropskog statističkog zavoda – EUROSTAT, kako bi dobijeni podaci mogli da se iskoriste i za međunarodna poređenja. Kamen spoticanja bilo je pitanje: Ko su sve državljani Makedonije? Posebno problematična je bila odluka da državljane koji više od godinu dana žive u inostranstvu ne bi trebalo računati.

Brojevi koji znače uticaj

Političke stranke makedonskih Albanaca u tome vide opasnost da bi rezultati ovogodišnjeg popisa mogli drastično da se razlikuju od prethodnog iz 2002. Tada je utvrđeno da Albanaci čine oko 25 odsto ukupnog broja stanovnika. Vladajuća nacionalno-konzervativna makedonska stranka VMRO DPMNE već je ranije skretala pažnju, a to čini i dan danas, da je na tadašnjem popisu bilo manipulacija. Navodno da je brojano i 120.000 Albanaca, koji uopšte ne žive u Makedoniji.

Politički problem je i što si tu rezultati bili glavna osnova za primenu Ohridskog sporazuma. Tim sporazumom je 2001. godine okončan oružani sukob između albanskih pobunjenika i oružanih snaga makedonske države. Pripadnicima nacionalnih manjina, pre svega albanskoj, tada je zagarantovan veći politički uticaj, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou. U mestima gde čine više od 20 odsto stanovništva, Albanci su dobili veća prava u lokalnoj samoupravi.

Zensus in Mazedonien (Aufnahmedatum 22.09.2011, in Skopje, Mazedonien). Zugeliefert am 11.10.2011. Copyright: Petr Stojanovski/DW
Foto: DW

Sukob se nazirao

Iako je popis iznenada prekinut, zaoštravanje tenzija bilo je primetno neko vreme. Već u februaru je osam članova 25-člane Državne komisije za popis stanovništva (šest Albanacana i dvojica predstavnika turske manjine) na svoje funkcije podnelo ostavke. Oni su bili nezadovoljni etničkim sastavom timova koji su vršili popis i zahtevali da u mestima gde živi velik broj etničkih manjina, etnički budu izmešani i timovi, a to prethodno nije bilo predviđeno. Krajem septembra, tri dana pred početak popisa, Abdulmenaf Bedžeti iz albanske stranke DUI zahtevao je, bez obzira na važeće zakonske odredbe, da budu popisani i građani koji duže od meseca dana žive u inostranstvu. Pošto je komisija zahtev odbila, Bedžeti je podneo ostavku, a sa njim i još jedan Albanac. Predsednica Komisije, Vesna Janevska tada je uveravala da popis stanovništva nije doveden u pitanje, iako se istovremeno pojavilo i nekoliko organizatorskih i tehničkih problema. Međutim, istog dana ostavku je podnela i Janevska, i nekoliko drugih članova.

Ostavka

Ubrzo zatim je imenovana nova predsednica, kao i nekoliko novih članova Komisije. Timovi su izašli na teren. Bilo je dosta primedbi na njihov rad: optuživani su da nisu poštovali propisana pravila i metodologiju, već da su se vodili prema nacionalnim interesima. Novo formirana komisija nije želela da sluša takve optužbe. „Smatrali smo da ne smemo da dozvolimo da rezultati popisa ne odgovaraju stvarno stanju stavri da time sakupljni podaci budi irelevantni“, kazala je za Dojče vele Slobodanka Gievska, koja je samo deset dana bila predsednica Komisije za popis stanovništva. Šta će se dalje događati sa popisom stanovništva - odlučiće narednih dana makedonski parlament.


Autoren: Z. Jordanovski / S. Dimevski
Redaktion: Zoran Arbutina