1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Struja od cveća i bakterija!

12. decembar 2010.

Holandski naučnici došli su na ideju da bašta u kojoj raste cveće ili voće i povrće proizvodi i struju kako bi njome mogla biti i osvetljena. Možda zvuči neverovatno, ali ostvarenje te ideje je i te kako moguće.

https://p.dw.com/p/QWM5
Biljke neophodne za ishranu bakterijaFoto: Bilderbox

Na krovu jednog istraživačkog instituta Univerziteta u Vageningenu u Holandiji, u toku je neobičan eksperiment. U dve četvrtaste kade smešteno je po 12 plastičnih kanti sa vodom i blatom u kojima naučnici gaje različite biljke. "Međutim, biljke nisu u glavnoj ulozi", kaže David Sirk. On nije biolog, nego biohemičar, a o čemu se radi, odaju nam žice koje izlaze iz kanti: „Ovde imamo biljke i bakterije koje rade zajedno. Princip je jednostavan: biljke fotosintezom proizvode ugljenik i oko 40 odsto te organske materije transportuju u tlo gde živi mnoštvo mikroorganizama – bakterija i plesni. A šta smo mi uradili – mi smo u tlo smestili takozvanu biološku bateriju. To su dve elektrode u kojima rastu bakterije koje mogu da proizvode elektricitet.“

Mikrobska baterija

Ovaj naučnik se koristi saznanjem koje je staro nekih 50-ak godina. Naime sva živa bića prilikom varenja – tačnije sagorevanjem glukoze – proizvode slabu struju. Većina živih bića tu slabu struju koristi za upravljanje procesima u sopstvenom telu. Međutim, bakterije se oslobađaju tog elektriciteta, koji većinom odlazi u vazduh i spaja se sa kiseonikom. Međutim u anaerobnom okruženju, dakle kada nema kiseonika, bakterije traže druge materije kako bi se oslobodile suvišnog elektriciteta. To su pre nekoliko godina otkrili nemački naučnici u Grajfsvaldu i izumeli mikrobsku bateriju skraćeno MFC.

Hrana za bakterije

Bakterije u takvoj bateriji žive u specijalnom hranljivom supstratu u kojem su ubačene dve elektrode. Višak elektriciteta koji bakterije proizvode ide direktno u negativni pol - u anodu. Struja teče. Ali za ovu bateriju kao i za svaku drugu važi – iz nje može da ističe samo onoliko energije koliko je u nju ušlo. To znači – za kontinuirani tok struje potrebno je kontinuirano hraniti bakterije. To je zadatak biljaka u plastičnim kantama na krovu univerziteta. One rastu u supstratu i neprestano stvaraju glukozu, kaže David Sirk: „To je u stvari prirodna solarna ćelija. Biljke apsorbuju sunčevu energiju i daju je bakterijama, a bakterije proizvode elektricitet. Ovaj proces se odvija i danju i noću. Jedino je prošle zime nastao problem kada su se biljke smrzle. Ali čim se sve otopilo, proces je nastavljen.“

Proizvodnja struje varira

U zavisnosti od doba dana, spoljne temperature i vrste biljaka, prozvodi se različita količina struje. Po kvadratnom metru se sada proizvodi 0,2 vata, a narednih godina bi to moglo da bude tri vata - na istoj površini. Ali, šta s tim može da se uradi…?

„Pa većini mobilnih telefona je potrebno baš tri vata da se napune", kaže David Sirk koji je patent za ovaj izum preuzeo od univerziteta u Vageningenu i koji sa njim planira da se pojavi na tržištu, preko svoje firme Plant – E.

Autori: R. Kragt / D. Roščić

Odg. urednica: I. Ivanović