1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Studentski protesti kao "tempirana bomba"

15. februar 2014.

Kosovo je i dalje žarište napetosti i nemira. Stopa nezaposlenosti je ogromna, posebno među mladim Kosovarima, a korupcija čvrsto ukorenjena. Nezadovljstvo raste, o čemu svedoče protesti, koje predvode studenti.

https://p.dw.com/p/1B9dC
Foto: Reuters

Marta 1981. godine, studenti Univerziteta u Prištini izlaze na ulice, organizuju proteste zahtevajući bolju ishranu u studentskoj menzi i bolje uslove boravka u domovima. Demonstrancije su ubrzo prerasle u nemire u kojima su Albanci tražili i mnogo više od toga - veću autonomiju u okviru tadašnje Jugoslavije.

Tri decenije kasnije, Jugoslavije više nema, a Kosovo je izdejstvovalo nezavisnost. Ali atmosfera u Prištini podseća na ondašnje studentske proteste. Mladi Kosovari odlučili su da izađu na ulice i izvrše pritisak na vladu. Ljudima je dosta neizvesnosti i teških uslova života.

Prošle sedmice, studenti državnog univerziteta već su imali okršaj sa policijom u Prištini. Povod za nezadovoljstvo bio je druge prirode. Na videlo su prethodno izašle optužbe o falsifikovanju diplomskih radova profesora sa univerziteta. Rektor Prištinskog univerziteta, Ibrahim Gaši, podneo je u međuvremenu ostavku, zbog optužbi za objavljivanje plagijata u jednom časopisu u Indiji. Sve do ovih protesta, na Kosovu su velika okupljanja bila prava retkost.

Početak nečeg većeg?

„Nadam se da će moja ostavka doprineti normalizaciji rada na Univerzitetu“, rekao je Gaši, najavivši ostavku. Drugi se ipak nadaju početku većih protesta, koji bi mogli da iznedre nešto više od jedne ostavke.

Bildergalerie Mitrovica
MitrovicaFoto: DW/R. Alija

„Na protestu je bilo i mladih i starih. Nisu tu bili samo studenti, već i njihovi roditelji, ali i roditelji druge dece koja ne studiraju ovde. Pridružili su se jer imaju isti motiv“, priča Flutura Kusari iz Balkanske istraživačke reporterske mreže (BIRN) u Prištini.

Mnogo je nezadovoljnih građana na Kosovu. Međunarodne institucije procenjuju da je nezaspolenost u ovom delu Balkana, na nivou od 35 do 45 odsto. Među mladima (15-24 godina starosti) ona je daleko veća, verovatno i iznad 65 procenata.

„Nezadovoljstvo raste već neko duže vreme“, tvrdi Dren Požegu. „Poslednji događaji (protest od prošle sedmice) okupili su građane različitih slojeva. Ali svi oni suočavaju se sa hroničnim problemima u društvu: sa nezaspolenošću, siromaštvom, nedostatkom prosperiteta, sve ukupno depersivnom ekonomskom situacijom, tako da protest ima i te kakvog smisla.“

Studentska pobeda

„Činjenica da smo uopšte imali ove proteste, nešto je na šta bi trebalo gledati pozitivno“, kaže Kusari. „Bio je to jedan od svega par protesta, koje su građani organizovali, kako bi u javnosti zatražili nešto konkretno. Ranije smo imali opšte proteste – one koji se tiču ratnih zločina, korupcije, ali nije bilo konkretnih zahteva.“

Tokom nedavnih protesta, kosovske snage bezbednosti uhapsile su veliki broj ljudi, među njima i lidere opozicije, kao i direktora Instituta za političke nauke i razvoj. Većina ih je u međuvremenu puštena na slobodu, uz obavezu da se javljaju policijskim organima dva puta sedmično.

Kosovo Studentenproteste in Pristina Februar 2014
Studentski protesti (februar 2014)Foto: Reuters

„Oni bi zapravo hteli da me pretvore u prvog disidenta u nezavisnom Kosovu“, kaže Iljir Deda, direktor instituta. „Nije bilo osnova za hapšenje i držanje u pritvoru. Svima je jasno da se iza toga kriju politički motivi. Ali ako je to nešto kroz šta moramo proći, kako bi probudili svest građana, onda će tako i biti.“

Deda pozdravlja odluku rektora da se povuče i takav ishod protesta naziva pobedom studenata. „Kosovoske vlasti su se povukle. Studenti se osećaju osnaženo. Tako nešto se na Kosovu dešava po prvi put. Društvo se, dakle, budi.“

Tempirana bomba

Mlada populacija i katastrofalna ekonomska situacija predstavljaju „tempiranu bombu“, tvrdi Lumir Abdišiku, izvršni direktor Instituta Riinvest, prištinskog trusta mozgova. „Ekonomska politika vlade je uglavnom orijentisana na održavanju javnog sektora, koji je i dalje velik i skup. Istovremeno, tu su problemi poput ukorenjene korupcije, birokratije i političke nestabilnosti, koja odvraća strane investicije“, kaže naš sagovornik.

Ne samo da nema posla, nego je i školski sistem zakazao. Nema dovoljno kvalifikovane radne snage, kaže Adbišiku. Povrh svega, komplikovani vizni režimi, onemogućavaju Kosovare da napuste zemlju.

Bliže se i novi izbori. Vladajuća Demokratska partija Kosova (DPK), premijera Hašima Tačija, mogla bi da pretrpi težak poraz. Naročito nakon odluke vodećih stranačkih figura, Fatmira Ljimaja i Jakupa Krasnićija da napuste stranku i formiraju novu.

Vladavina prava

Istraga EU povodom tvrdnji da je tokom rata sa Srbijom na Kosovu bilo trgovine ljudskim organima, biće krunisana izveštajem, koji će biti objavljen u narednom periodu, što bi u nezgodan položaj moglo da dovede visoke vladine zvaničnike, odnosno da ih dovede u vezu sa optužbama za odstranjivanje organa zatvorenicima.

Za to vreme, 23. februara, u Severnoj Mitrovici, u kojoj žive uglavnom Srbi, biće (po treći put) ponovljeni lokalni izbori. Na prvim izborima, koje je u ovom delu organizovala Vlada Kosova, na osnovu zaključaka Briselskog sporazuma, za gradonačelnika je izabran Krstimir Pantić, ali je on imenovanje na kraju, krajnje neočekivano, ipak odbio.

Ono što je Kosovu najviše potrebno jeste vladavina prava, ističe Flutura Kusari iz BIRN-a. „Ako toga nema, političari će i dalje zloupotrebljavati svoju moć, jer znaju da njihove zloupotrebe niko ne može da istraži i spreči.“

Autor: Peter Geoghegan / Jakov Leon