1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Suđenje koje će otvoriti neizlečive rane

16. maj 2012.

Zidojče cajtung objavio je tekst “Trka sa vremenom” u kome objašnjava zašto Haški tribunal nema mnogo vremena za suđenje Ratku Mladiću. Isti list piše i o sporom suočavanju sa ratnim zločinima “sopstvene strane”.

https://p.dw.com/p/14wIb
Former Bosnian Serb army commander Ratko Mladic attends his trial at the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) at The Hague May 16, 2012. Mladic, 70, appeared on Wednesday for his genocide trial looking confident, flashing a thumbs-up and clapping his hands as he entered the courtroom. REUTERS/Toussaint Kluiters/Pool (NETHERLANDS - Tags: POLITICS CRIME LAW)
Ratko Mladic Prozess Oberster Gerichtshof Den HaagFoto: REUTERS

Podsećajući na scenu iz sudnice kada Mladić nije želeo da skine kapu s glave, list Zidojče cajtung piše: “Upravo takve scene unose nervozu među pravnike. Tužiteljima izmiče vreme, i ničega se ne boje više nego haosa i otezanja ovog ionako kompleksnog suđenja. Radi se o zločinima koje Mladić nije počinio sopstvenim rukama, već ih je naredio – o genocidu, zločinima protiv čovečnosti i ratnim zločinima…” Iznad teksta je fotografija velikog Mladićevog portreta naslikanog na jednom beogradskom zidu, koje je neko crvenom bojom dodao krvave oči i duge očnjake.

Svi ubeđeni u sopstvenu istinu

U istom listu je objavljen i tekst pod naslovom “Svakom svoja istina” o sporom suočavanju sa ratnim zločinima “sopstvene strane”. Tu, između ostalog, čitamo: “Sve tri etničke grupe: Bošnjaci, Srbi i Hrvati, ubeđeni su u svoje istine. U školskim udžbenicima, najnovija prošlost se interpretira pre svega iz nacionalističke perspektive. Veoma sporo se probija saznanje da žrtve nisu samo pripadnici sopstvenog naroda. U Sarajevu se tek sada diskutuje o tome treba li podići memorijalni centar u znak sećanja na Srbe ubijene za vreme bosanskih ratova. U Skupštini Srbije je tek pre dve godine progurana osuda genocida u Srebrenici. I pored toga, većina političara još uvek ublaženo govori o ‘događajima u Srebrenici'. Isti način govora prisutan je u gotovo svim beogradskim medijima…“

epa02761618 Serge Brammertz, chief prosecutor of the International Criminal Tribunal for the Former Yugoslavia (ICTY), speaks at a news conference in which he comments on the case of Ratko Mladic, in The Hague, The Netherlands, on 01 June 2011. The International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) confirmed had 31 May that it has taken Ratko Mladic, the former Bosnian Serb general accused of genocide, into custody. Mladic is expected to be brought to ICTY judges within 48 hours after his arrival. He may enter a plea then or ask for a one-month delay. EPA/ROBIN UTRECHT
Serž BramercFoto: picture-alliance/dpa

U internet-izdanju, Zidojče je objavio i intervju sa glavnim tužiteljem Haškog tribunala Seržom Bramercom. Jedno od pitanja novinara glasilo je: „Šta će biti sa arhivama haškog tribunala kada se završe sva suđenja? Sarajevo je već saopštilo da je zainteresovano za njih.“ Bramercov odgovor: „Za nas je veoma važno da se garantuje poverljivost osetljivih informacija. Sudska akta moraju ostati zaštićena, kako se žrtve i svedoci koji su nam se poverili ne bi našli u opasnosti. Odluku o tome gde će ta bezbednost biti zagarantovana prepuštam Ujedinjenim nacijama. U Hagu su dokumenta u svakom slučaju bezbedna.“

Sprovesti internu istragu

„Srpske vlasti su pokrivale Ratka Mladića dok nije izručen prošle godine. Hoće li to imati posledice?” – bilo je još jedno od pitanja upućenih Bramercu. On je odgovorio: “Mi odavno vršimo pritisak na srpske vlasti da sprovedu internu istragu. Na nju još čekamo. Podaci koje smo do sada dobili iz Beograda sigurno nisu dovoljni.“ Bramerc je objasnio da je do izručenja Mladića došlo zato što je na Srbiju vršen pritisak: napredak Srbije ka EU uvek je uslovljavan saradnjom sa Haškim tribunalom i ta poluga je, kako kaže, funkcionisala. „Ali, put Srbije ka članstvu u EU je još dug. Na tom putu ima još mnogo mogućnosti da se izvrši neophodan politički pritisak.“

Švajcarski Noje cirher cajtung je objavio naslov: “Mladić napokon na optuženičkoj klupi” – “Pre oko godinu dana, okončano je 16-godišnje bekstvo Ratka Mladića. U Lazarevu, malom vojvođanskom selu, gde se krio u kući jednog rođaka, otkriven je bivši šef vojske bosanskih Srba. Vidno oslabljen, najtraženiji begunac osumnjičen za ratne zločine tada nije pružio otpor. Ali, tokom proteklih meseci, izgleda da mu se bar na retoričkom planu vratila stara arogancija. Više puta je nazvao sudije Haškog trbunala lakejima NATO, a prema izveštajima lokalnih medija, u zatvoru se već žestoko posvađao sa većinom drugih zatvorenika.“

Chief Prosecutor of the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia Serge Brammertz , talks with members of Union of Women from Srebrenica during his visit to the Srebrenica-Potocari Memorial and Cemetery, in Srebrenica, Bosnia, 75 kms east of the capital, Sarajevo, dedicated to victims of the 1995 genocide, Tuesday, April 27, 2010. (AP Photo/Amel Emric)
Bramerc razgovara sa članovima Udruženja građana "Žene Srebrenice"Foto: AP

„I kada počne suđenje Mladiću, moguće je da će se začuti razni prodorni međutonovi. Za razliku od svog ranijeg političkog naredbodavca, Radovana Karaždića, kome se takođe sudi u Hagu, Mladić neće da se brani sam. On se oslanja na tim srpskih advokata, koji je već više puta pokušao da odloži početak suđenja. To su najpre činili sa argumentom da nemaju dovoljno vremena za proučavanje dokaznih materijala tužilaca. Pre nekoliko dana su pokušali da ospore nepristrasnost sudije Alfonsa Orija, jer je on već osudio nekoliko Mladićevih potčinjenih.“

Ogromno suđenje

Švajcarski dnevnik dalje piše da će ovo biti ogromno suđenje, sa 410 svedoka od kojih će 158 lično da se pojave u sudnici, dok će drugi podneti pismene izjave; sa 28.000 komada dokaznih materijala, pri čemu je samo za saslušanje svedoka predviđeno 200 sati, pri čemu se sve to zapravo odnosi na 106 od ukupno 196 krivičnih dela za koja je Mladić optužen, jer je sud radi veće efikasnosti i brzine rada rešio da se nekim zločinima uopšte ne bavi… posebnu težinu u optužnici imaju Srebrenica i Sarajevo, piše dalje Noje cirher cajtung – Srebrenica zbog optužbe za genocid nad više od 7000 muslimanskih muškaraca i mladića, dok je u Sarajevu pod opsadom ubijeno oko 11.500 ljudi.

„U Bosni će ovaj proces otvoriti duboke i neizlečive rane, utoliko više što od Mladića ne treba očekivati kajanje. Otkako je uhapšen, ovaj borac za velikosrpske fantazije pravda svoja zlodela argumentom zastupanja legitimnih interesa srpskog naroda. So na bosanske rane dosula je i anketa OEBS-a objavljena u februaru ove godine, iz koje se vidi da u Srbiji više od 50 odsto građana u Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću još uvek vidi narodne heroje, dok najveći deo srpskog naroda smatra Haški tribunal antisrpskom institucijom“.

Fantom u bekstvu

Austrijski dnevnik Di prese piše da su „Mladićevi branioci najavili da će on bar početak procesa pratiti bez reči: u toj fazi postupka, optuženi neće da se javlja za reč niti da se obraća sudu. U svakom slučaju, jasno je da će ovaj proces potrajati više godina. Ako dođe do revizije, ona će morati da se održi na nekom sudu koji će odmeniti Haški tribunal. Jer, Tribunal bi krajem 2014. trebalo da prestane sa radom. No, nije samo Savet bezbednosti inicirao sažimanje optužnice: i glavni tužilac Serž Bramerc po svaku cenu želi da izbegne da posle Slobodana Miloševića još jedan optuženi umre pre izricanja presude.“

„I dok je Mladić kao fantom u bekstvu godinama bio u glavnim vestima srpskih medija, usred izbora u Srbiji početak ovog suđenja izaziva samo površnu pažnju. Za razliku od Hrvatske, u kojoj generala Ante Gotovinu, zbog zločina protiv čovečnosti osuđenog na 24 godine zatvora, još uvek obožavaju kao narodnog heroja, u Srbiji je interesovanje za Mladića, otkako je izručen Hagu, primetno opalo. U prvim istupima pred Tribunalom, Mladić ne samo što se predstavio kao počinilac iz ubeđenja, već i kao nadobudni konfuzni starac. Kao ikona je u Srbiji u međuvremenu odslužio svoje. Ovo suđenje je za mnoge Srbe još samo ružno sećanje na ratnu deceniju 90-ih koju nastoje da potisnu iz sećanja“, piše austrijski list.

Former Croatian General Ante Gotovina, center, is seen during his initial appearance at the courtroom of the Yugoslav war crimes tribunal in The Hague, the Netherlands, Monday Dec. 12, 2005. Gotovina is indicted on seven counts of crimes against humanity for the killings of at least 150 Serbs by troops under his command, the expulsion of tens of thousands of others and the destruction and pillaging of at least 11 Serb villages during the closing months of the Croatian war in 1995. Gotovina was third on the tribunal's most wanted list, preceded only by Bosnian Serb leader Radovan Karadzic and his top commander Ratko Mladic. (ddp images/AP Photo/Ed Oudenaarden, Pool))
Di prese: Ante Gotovinu u Hrvatskoj još uvek obožavaju kao narodnog herojaFoto: dpa

Žrtve žele da čuju presudu

Američki dnevnik Vašington post piše: „Žrtve se plaše da bi Mladić mogao da umre, što bi bilo veliko razočaranje za preživele u Bosni. Ja želim da čujem presudu, jer će tako čitav svet videti da je on ratni zločinac i da je počinio zločine u Bosni, citira list Kadefu Mujić koja se u Hagu sastala sa Seržom Bramercom kao predstavnica Srebreničkih majki. List prenosi i izjavu Munire Subašić za agenciju AP - ona se priseća kako je Mladić naredio da se muškarci odvoje od žena i rekao da garantuje život onima koji budu predali oružje, ali da su posle toga poubijani baš oni koji su ga poslušali: „njihova tela se još uvek pronalaze u masovnim grobnicama oko grada“. List citira i jednog od Mladićevih advokata, Miodraga Stojanovića, koji prenosi da general insistira na tvrdnji da je branio bosanske Srbe, kao i strica optuženog, Mileta Mladića, koji kaže da ne dozvoljava da Ratka Mladića nazivaju ratnim zločincem, jer da je on bio vojskovođa i komandant koji je branio svoj narod.“

Priredio: Saša Bojić

Odg. urednica: Ivana Ivanović