1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Suša na jugu Evrope

D. Roerlich24. avgust 2005.

Potop u Alpima, Portugalija, Španija i deo Francuske izgoreše od vreline – tamo su u poslednjih devet meseci padavine daleko ispod višegodišnjeg proseka.Rezultat je neuobičajena suša za to područje, a njena posledica požari koji su besneli proteklih meseci, mada je deo i podmetnut, ali ne bi tako plamtelo da nije suše.Naučnici procenjuju da će se tokom sledećih pedeset do sto godina klima u Evropi i dalje menjati.

https://p.dw.com/p/BAgw
Šumski požar u Portugaliji
Šumski požar u PortugalijiFoto: dpa - Fotoreport

Marzin Beniston sa univerziteta u švajcarskom gradu Friburgu kaže:

„Suša koja vlada u području Mediterana ne mora biti znak da se menja klima.Ekstremni dogadjaji kao što je taj su retki i uvek ih je teško povezati sa dugoročnom promenom klime“.

Statistički podaci jednostavno ne sežu dovoljno u prošlost da bi na osnovu njih bilo moguće davati tačne prognoze.Ali, suša u Portugalu, Španiji i jugozapadnoj Francuskoj uklapa se u trend koji je prognoziran modelom promene klime.Prema tom modelu, zbog efekta staklene bašte klimatske zone se mogu pomerati od Ekvatora ka polovima.Martin Klauzen iz Instituta za istraživanje klime u Potsdamu kaže:

„Sve veća količina gasova koji stvaraju efekat staklene bašte dovodi do sve većeg zagrevanja vazduha i to više iznad kopna, nego iznad mora.Kada se uporede modeli promene klime vidi se da se količina padavina u tropskim područjima povećava, a u južnoj Evropi, recimo u području Mediterana, smanjuje“.

Na osnovu tog modela zona Sahela, u kojoj vlada suša poslednjih pedeset do sto godina, mogla bi postati zelenija, ali području Mediterana preti suša, jer se severnoafrička klima premešta još dalje na sever.

Kristof Šer sa Tehničkog fakulteta u Cirihu kaže:

„Klimatski modeli jasno pokazuju da bi u severnim delovima Evrope tokom zime trebalo računati na veće količine padavina.Čitava situacija je takva da se ubrzava kruženje vode uz tendenciju učestalih padavina zimi i pojačanog isparavanja leti“.

Tako Šer procenjuje da bi moglo biti manje letnjih kiša i da bi leto u području Mediterana moglo da se produži za mesec – dva uz katastrofalne posledice kada je reč o snabdevanju vodom.Šer kaže:

„Što se snabdevanja vodom leti tiče, situacija je kritična. Još nije do kraja shvaćeno kakve bi mogle biti posledice. Medjutim, opadanje količine padavina tokom sredine godine na južnoj strani Alpa i u području Sredozemlja trebalo bi, u principu, shvatiti kao opasnost.Opadanje količina padavina u području koje ionako oskudeva vodom svakako da je nepoželjno“, kaže Šer.

A Martin Beniston dodaje:

„Opadanje količine kiše tokom zime u Sredozemlju može se donekle ublažiti tehničkim merama – izgradnjom brana i navodnjavanjem.Ne očekujemo da će peščane dine šetati južnom Evropom, ali će dugotrajne suše svakako otežati snabdevanje pitkom vodom“.

Martin Beniston istovremeno pretpostavlja da će klimatske promene biti osetne i severno od Alpa.Zimske kiše kombinovane sa Alpima koji će biti bez dovoljno snega i glečera mogu dovesti do promena na rekama - srednjoevropske reke kao što su Dunav ili Rajna mogle bi biti zimi bogate vodom, a leti gotovo suve.Sve u svemu klimatske zone se sele na sever – zona Sahela ka južnoj Evropi, suva, topla subtropska klima ka Srednoj Evropi.