1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sukob oko tablica: Evropsku uniju niko više ne zarezuje

24. septembar 2021.

Danima je napeto na severu Kosova, piše štampa na nemačkom jeziku, uz konstataciju da to pokazuje kako čili uticaj EU u regionu. Novine pišu i o krizi u Crnoj Gori koju podgrevaju i Đukanović i Vučić.

https://p.dw.com/p/40nOP
Foto: Bojan Slavkovic/AP/picture alliance

„Silina kojom detalji mogu da eskaliraju pokazuje koliko su Kosovo i Srbija daleko od normalizacije odnosa“, piše Noje cirher cajtung o blokadama prelaza ka severu Kosova, jakim snagama policije i neizvesnosti koja od ponedeljka vlada oko novih pravila za automobilske tablice.

-pročitajte još: Srbija i Kosovo: koga pogađa „reciprocitet“?

Švajcarski list pojašnjava da je u pozadini sukoba to što zvanični Beograd ne priznaje nezavisnost Kosova, pa tako ni simbole, recimo na registarskim oznakama.

„Kako bi se donekle omogućio normalan prekogranični saobraćaj, dve države su 2016, uz briselsko posredovanje, zaključile kompromisni sporazum. Prema njemu bi ulazak u zemlju bio moguć ako se nacionalni grbovi na tablicama prelepe belim nalepnicama. Uz to je postojala mogućnost da se na Kosovu dobiju neutralne registarske oznake sa kojima je takođe moguć ulazak u Srbiju. Slično rešenje postoji u Moldaviji, gde je nedavno bilo napetosti zbog tablica separatističke Republike Pridnjestrovlje“, piše list.

„Doduše, Srbija nikada nije sprovela sporazum. Na Kosovu pak većina vozača odbija neutralne registracije. U praksi to znači da su srpska vozila bez problema mogla da uđu na Kosovo, ali su većini automobila sa Kosova na granici bile potrebne privremene tablice. Vlada u Prištini principom reciprociteta objašnjava odluku da ne produži sporazum iz 2016“, nastavlja se u tekstu ciriških novina.

Dodaje se da je na Kosovu „velika frustracija zbog neravnopravnog tretmana“ i podseća da je bivši premijer Ramuš Haradinaj uveo kaznene carine od sto odsto na srpske proizvode, objašnjavajući to nametima koje kosovski izvoznici imaju u Srbiji. Kako se navodi, potez Prištine bio je tada motivisan kampanjom Beograda usled koje je petnaest država povuklo priznanje Kosova. Ta kampanja se nastavlja posle jednogodišnje pauze, najavljeno je nedavno u Beogradu.

Navodeći da su visoki zvaničnici EU pozvali obe strane da smire strasti, Noje cirher cajtung beleži da „konflikt koji jednako raspiruju obe strane pre svega pokazuje pad uticaja EU na Zapadnom Balkanu“. Jer, sukob je eskalirao par dana nakon posete specijalnog izaslanika EU Miroslava Lajčaka. Kako zaključuje švajcarski list, Lajčak je i od Vučića i od Kurtija čuo da trenutno nema osnova da se pregovori nastave.

Blokade na Cetinju 5.9.2021.
Blokade na Cetinju 5.9.2021.Foto: Risto Bozovic/AP/picture alliance

Kome odgovaraju podele u Crnoj Gori?

Diseldorfski list Rajniše post još jednom sumira dešavanja u Crnoj Gori povodom krize koja je eskalirala na dan ustoličenja mitropolita Joanikija. Navodi se da srpsku manjinu čini trećina građana Crne Gore, ali da se većina ljudi u zemlji broji u vernike SPC.

-pročitajte još: Crna Gora: svi protiv svih

„Decenijama je večiti regent Milo Đukanović skoro nesmetano delio karte u malenoj državi zloglasnoj po korupciji, naručenim ubistvima i uticajnim narko-klanovima. Prošle godine je njegova DPS prvi put izgubila parlamentarne izbore i bila prognana u opoziciju. Osim gubitka moći, DPS ima glavobolje zbog tekućih istraga protiv mafijaških praksi koje dodiruju okruženje te stranke“, piše list.

Navodi se da nova Vlada, ali i nezavisni analitičari, prebacuju Đukanoviću da je ustoličenje mitropolita iskoristio samo kao povod kako bi „destabilizovao zemlju, pojačao pritisak na vladajuću koaliciju u Podgorici i torpedovao nezgodne istrage i imenovanje novog državnog tužioca“.

„No poslednjih sedmica je i prorežimska bulevarska štampa iz Srbije obilato dolivala ulje na vatru“, piše dopisnik lista Rajniše post. „U tim uradcima iz Beograda se crnogorskom premijeru Zdravku Krivokapiću, koji pokušava da sedi na svim stolicama, prebacuje navodna izdaja Srpske pravoslavne crkve. Uz to, ranije je na kontraproteste na Cetinju pozivao Demokratski front, koji dela kao produžena ruka Beograda i neka vrsta vladajuće opozicije crnogorskoj klimavoj Vladi.“

Beogradski analitičari, koji su kritički nastrojeni prema Vučićevim vlastima, kažu da nestabilnost u susednoj zemlji pogoduje Vučiću: „Sa jedne strane time odvlači pažnju od problema u sopstvenoj zemlji, sa druge strane može da glumata u omiljenoj ulozi zaštitnika svih Srba u regionu“, prenosi nemački list.

Priredio: Nemanja Rujević

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu