1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Zdravlje

Surdulica - u ponoć počinje da se širi smrad

4. jul 2021.

Fabrika Knauf u Surdulici radi od 2007. Deset godina kasnije, građani su počeli da strahuju da ih ova fabrika zdravstveno ugrožava. Reporterka DW posetila je Surdulicu.

https://p.dw.com/p/3vyPu
Foto: Jelena Djukic Pejic/DW

Čudan i neprijatan miris od ponoći do jutra širi se Surdulicom svake noći. Ovo malo mesto u kotlini ima svega desetak hiljada stanovnika. Na taj miris i na beli dim koji svakodnevno kulja iz jednog od četiri dimnjaka fabrike Knauf, Surduličani se žale već godinama. Boje se štetnog uticaja na zdravlje.

Protestima već dugo žele da skrenu pažnju na problem i dobiju odgovore kako od fabrike, tako i od lokalne samouprave. Brojne peticije upućene lokalnoj samoupravi ostale su bez odgovora. Posebno ih brine što je lokalna samouprava fabrici prodala novo zemljište, pa se boje novih postrojenja.

Fabrika Knauf u Surdulici
Fabrika Knauf u SurduliciFoto: Jelena Djukic Pejic/DW

„Taj neprijatni miris se oseća pretežno noću. Zašto noću? Noću su građani u kućama. Mislimo da je noću povećana i proizvodnja u fabrici. Danju su ljudi na ulicama, osećaju taj prejaki miris, dim je vidljiviji i mislim da se iz tog razloga miris više oseća noću", kaže Miomir Trajković, jedan od članova „Udahni duboko", udruženja koje se dugo bori za zdraviji i čistiji vazduh u Surdulici.

Aktivisti udruženja „Udahni duboko": Miomir Trajković, Daniela Mihajlović i Ariton Mihajlović
Aktivisti udruženja „Udahni duboko": Miomir Trajković, Daniela Mihajlović i Ariton MihajlovićFoto: Jelena Djukic Pejic/DW

„Mi to možemo samo da nagađamo, ali da je zaista sve u redu kao što oni kažu, zašto onda to sve i danju ne funkcioniše tako, a ne samo noću. Taj dim je prisutan i vidljiv u svakom trenutku, ali nekada manje, nekada više. Eventualno, dim nije vidljiv kada im dođu novinari kao vi danas i kada se najavite, i kada su tu institucije koje rade merenja zagađenosti vazduha", kaže on za DW.

Članovi ovog udruženja uvereni su da se način proizvodnje koji Knauf ima u Srbiji razlikuje od onog u Nemačkoj.

Kažu da njihovi kućni merači PM čestica od 2.5 mikrometra noću mere do maksimuma, čak do 600 jedinica i podsećaju da je tolerantna vrednost do 40 mikrograma po metru kubnom. Daniela Mihajlović iz ovog udruženja kaže da su fenol formaldehid i slične supstance veoma kancerogene.

Daniela Mihajlović
Daniela MihajlovićFoto: Jelena Djukic Pejic/DW

„Tu je problem što imamo trovanje „kap po kap". Knauf kaže da je to zagađenje u granicama normale, ali konstantna izloženost tim česticama čak i u granicama normale, ostavljaju kancerogene posledice na organizam", kaže ona i dodaje da je to usko povezano sa povećanjem broja obolelih od kancera u Surdulici.

Rak - majka i ćerka

U to veruje i Mirjana Miladinović. Ona ima 43 godine i veliku ličnu tragediju. Njena ćerka je pre četiri godine izgubila bitku sa osteosarkomom, a danas se upravo ona bori sa kancerom dojke.

„Moja ćerka se razbolela sa 15 godina, a preminula je sa 18 godina. Smatram da je i jedan od faktora zagađenje vazduha iz Knaufa. Nije ona jedina u Surdulici, ima još puno dece koja su preminula od te bolesti. Trenutno se i ja borim sa kancerom i smatram da mi je i pored svega to zagađenje doprinelo bolesti. Lekari su zbog cele situacije rekli da je uzrok stres. To je invanzivni kancer, ja sam operisala celu dojku, imam još hemoterapije", kaže Mirjana za DW.

Dodaje da u dubini duše za svoju situaciju krivi bombardovanje '99. i fabriku Knauf. „Mnogo mi smeta taj smrad, to nije miris. Stvarno se oseća užasno", kaže ona.

Smrdi dekstroza

Stefan Kostić
Stefan KostićFoto: Jelena Djukic Pejic/DW

Taj smrad, kako kažu Surduličani, je miris dekstroze, za DW tvrde u fabrici Knauf Insulation koja ima 150 zaposlenih u Srbiji, delom u Surdulici i delom u Beogradu.

„Sve proizvode koje imaju manje potrebe za mehaničkim karakteristikama, a takve zadovoljavaju tržište, dakle, lakše proizvode, mi koristimo sa dekstrozom. Za ostale proizvode koje zahtevaju malo ozbiljnije karakteristike i mehanike, mi koristimo fenol smolu", objašnjava menadžer proizvodnje Stefan Kostić.

Menadžment fabrike međutim nije znao da odgovori koliko fenola koriste u toku jednog dana, na šta upravo udruženje „Udahni duboko" i upozorava.

Dalje, što se dima koji se noću više vidi, Kostić i njegov kolega Đorđe Trajković, šef bezbednosti i zdravlja na radu, objašnjavaju da to zavisi i od vremenskih prilika.

„U toku noći je hladno, a naš dimnjak je konstantno iste temperature. Zbog razlike u temperaturi između tog hladnog dela i ovog toplog, javiće se dim. Taj dim je u suštini vodena para. Proces je takav da se filter kvasi i kad prosisava, on prosisava tu vodenu paru i onda se vidi dim. Sve štetne materije se zadrže u filteru, te sitne čestice od vlakna koje se ne ispredaju, dakle, izlazi samo para", tvrdi Trajković.

Zastrašujući prizor

Od četiri dimnjaka koje ima fabrika, rade tri raspoređena u proizvodnom procesu, dok je jedan za slučaj opasnosti. Upravo iz tog dimnjaka ponekad kulja gusto crni dim, kažu i aktivisti „Udahni duboko", od čega se oni posebno plaše.

To se ne dešava svakog dana, ali kada se desi, izgleda zastrašujuće. U fabrici za ovaj dim kažu da taj dimnjak radi samo onda kada dolazi do većih problema ili pritiska u proizvodnji, pa je neophodno ispustiti te materije odmah.

Prema evropskim zakonima, kažu oni, to je dozvoljeno 60 minuta dnevno. U Surdulici to nikada nije bilo toliko dugo, niti tako često, tvrde u Knaufu i ističu da je proces proizvodnje potpuno isti u svim Knauf fabrikama.

U Evropi ukupuno 6 Knauf fabrika proizvodi kamenu vunu i svaka od njih prodaje svoje proizvode širom sveta u cilju povećanja energetske efikasnosti i smanjenja ekoloških problema.

 Branislav Popović
Branislav PopovićFoto: Jelena Djukic Pejic/DW

„Ne može jedan proizvod da bude toksičan na jednom mestu, a ekološki na nekom drugom, to jednostavno nije logično", kaže direktor fabrike Branislav Popović i dodaje da priznaje da nisu dovoljno edukovali stanovništvo, ali da žele da ih umire novim investicijima koje idu u korak sa novim standardima koji su i u svetu sve strožiji:

25 metara viši dimnjak

„Biće stavljen novi dimnjak, biće mnogo viši i na taj način ćemo postići da se miris na koji se ljudi žale neće osećati u Surdulici, već će biti gore u ruži vetrova. Taj miris je kao zagoreli šećer, nekome to smeta, nekome ne. Dimnjak je sad visok 49 metara, a biće 75 metara", kaže on za DW.

On dodaje da će pomenutom investicijom od 19 miliona evra na novom zemljištu kupljenom od lokalne samouprave biti napravljena fabrika za briketiranje, pa će sadašnji deo otpada, koji takođe brine građane, prema rečima direktora, brže nestati. Objašnjava da tzv. „žuto brdo" gde sada stoji otpad u stvari nije otpad, već sekundarna sirovina, odnosno neadekvatni proizvodi koji nisu u skladu sa sertifikatima. Oni će reciklažom ponovo biti vraćeni u proizvodnju, jer se insistira na cirkularnoj ekonomiji.

„To je nešto što nama vredi, mi to možemo da vratimo u proces, ali do sada nismo bili u mogućnosti, i ideja je da za 5 godina potrošimo zalihe", kaže i direktor proizvodnje, Stefan Kostić.

Merenje čistoće vazduha
Merenje čistoće vazduhaFoto: Jelena Djukic Pejic/DW

Građani traže mernu stanicu

Dok menadžment fabrike tvrdi da je sve po zakonu i da građani nemaju razloga za brigu, ta briga se kod građana ne smanjuje. Žele odgovore na svoja pitanja, i imaju zahteve za menadžment Knaufa i lokalnu samoupravu.

 Žele mernu stanicu kako bi bili sigurni u to kakav vazduh dišu, jer kako kažu, ne veruju naručenim merenjima vazduha koje je fabrika u obavezi da dva puta godišnje uradi i prijavi Agenciji za zaštitu životne sredine.

U Knaufu kažu da su ti podaci dostupni javnosti i da nisu naručeni, ali da sami biraju agenciju za merenje vazduha. Dodaju i da fabrika radi 24 sata 7 dana u nedelji i da je potpuno svejedno kada će se merenja raditi.

Surdulica
SurdulicaFoto: Jelena Djukic Pejic/DW

U sumnji da kriju istinu, „Udahni duboko" uskoro će se obratiti i nadležnim institucijama, a već duže vreme od fabrike traže makar da otvore fondaciju za lečenje dece od kancera.

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu