1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Sve više maloletničkih brakova

Karsten Grin17. avgust 2016.

U mnogim zemljama udaja maloletnica još uvek je sastavni deo svakodnevice. U Nemačkoj su maloletnički brakovi doduše zabranjeni, ali njihov broj raste – pogotovo među izbeglicama.

https://p.dw.com/p/1JjUR
Bangladesch Dhaka Symbolbild Kinderehe junge Frau mit Baby
Foto: picture-alliance/ZUMA Press/M. Ponir Hossain

Prema informacijama nemačkih vlasti, od 2015. u toj zemlji je registrovano više od hiljadu dečijih brakova. Većina njih sklopljena je ranije u inostranstvu, ali raste i broj brakova sklopljenih u Nemačkoj. Maloletnički brakovi sklapaju se među izbeglicama, ali i kod Roma doseljenika iz drugih zemalja Evropske unije, odnosno Evrope.

Porodice na taj način često žele da se pobrinu oko „socijalnog obezbeđivanja“ devojčica. Prema nemačkom pravu, brakovi nakon navršene 16 godine u načelu su mogući – ali samo uz pristanak roditelja.

Tužba mladog izbegličkog para

Viši pokrajinski sud u Bambergu je, u kontekstu te pravne regulative, u junu ove godine izrekao jednu politički i društveno kontroverznu presudu. Sudije su, naime, priznale brak jedne 15-godišnjakinje i njenog 21-godišnjeg muža koji je sklopljen u Siriji. Oni su iz svoje domovine kao izbeglice stigli u Bavarsku.

Pre toga, nadležna Služba za mlade nije htela da prizna brak i pokušala je da preuzme starateljstvo nad mladom ženom. Par je nakon toga podigao tužbu pred Porodičnim sudom i u prvoj instanci – izgubio.

Teška presuda

Drugostepeni sud u Bambergu tu presudu je poništio. Portparol suda Leander Bresler izjavio je da se sud prilikom donošenju odluke pozvao na član 1633 Građanskog prava, po kojem udate maloletnice samostalno mogu da odlučuju gde će da borave i s kim. Pretpostavka za ograničavanje preuzimanja starateljstva nad maloletnicima u Nemačkoj jeste brak koji se pravno priznaje, pa čak i ako on nikada u Nemačkoj ne bi smeo da bude sklopljen.

U konkretnom slučaju muža i njegove tada 14-godišnje supruge, njih dvoje su bili sirijski državljani i venčali su se u Siriji – tako da je i bamberški sud potvrdio je pravnu validnost braka po sirijskom pravu, objasnio je Bresler.

Kinderheirat in Iran
Maloletnički brakovi česti su u u mnogim državama, recimo u IranuFoto: Mehr

Slučaj za Vrhovni sud

Sudije pravne temelje vide ovako: čak i da je prilikom sklapanja braka prekršena sirijska odredba o minimalnom uzrastu za stupanje u brak, on bi prema sirijskom pravu bio nevažeći i mogao bi da se ospori. A sve dok ga neko ne ospori, brak se mora smatrati pravno valjanim. Sud u Bambergu dodao je u obrazloženju da pri tom važi isto pravno rešenje, kao i u nemačkom pravu – i ono naime dozvoljava izuzetke po kojima je i maloletnicima moguće da stupe u brak.

Venčanje se dakle mora smatrati valjanim sve dok brak nije ukinut, navodi se u presudi. Upravo zbog toga Služba za mlade ne može da odlučuje o sudbini mlade žene, odlučile su bamberške sudije. Pravnici su ipak ostavili i mogućnost žalbe na presudu, s obzirom na načelnu važnost slučaja. Grad Ašafenburg podigao je tužbu protiv te presude i želi da o slučaju odlučuje Vrhovni sud.

Brojne kritike

Presudu je kritikovalo i udruženje „Terre des Femmes“ koje promoviše ženska prava. „Rana venčanja su povreda ljudskih prava jer maloletnice još ne mogu da procene posledice venčanja. Osim toga, one su posebno ugrožene kao moguća meta bračnog i seksualnog nasilja“, kaže predsednica nemačkog ogranka tog udruženja Krista Štole.

Kada neki sud u Nemačkoj prizna venčanje jedne 14-godišnje Sirijke, onda je to fatalan signal koji uništava sve dosadašnje napore u borbi protiv maloletničkih brakova, ocenjuje Krista Štole iz udruženja „Terre des Femmes“. I u pokrajinskim ministarstvima u Nemačkoj sve je uočljivije nezadovoljstvo postojećom pravnom praksom. Ministri pravosuđa Bavarske i Severne Rajne Vestfalije zalažu se za promenu zakona.

Manjkavo obrazovanje nemačkih vlasti

Deutschland Paula Honkanen-Schoberth Pressekonferenz in Berlin
Paula Honkanen-Šobert zalaže se za oštrija zakonska rešenjaFoto: picture-alliance/dpa/M. Hitij

Paula Honkanen-Šobert, šefica Saveznog nemačkog udruženja za brigu o deci, zagovara generalno ukidanje izuzetaka oko priznavanja brakova osoba mlađih od 18 godina, odnosno novo pravno definisanje brakova maloletnika koji nisu sklopljeni pred matičarima u Nemačkoj. „Brakove maloletnih osoba koji su sklopljeni samo ceremonijalno, moraju se definisati kao prisilni brakovi. Oni se samo tako mogu pravno procesuirati. Na kraju krajeva te brakove onda ne bi bilo moguće tako jednostavno ni sklapati.“ Honkanen-Šobert uoačava nedostatke i kada je reč o savetovanju maloletnih izbeglica.

„U prihvatnim centrima bi bilo važno da se devojčicama ukaže na njihova prava i da im se objasni da u Nemačkoj mogu da dobiju pomoć.“ Posledice su za pogođene devojke, uvek ogromne: „To je poput spirale, najpre se prekida školovanje ili se ono i ne započinje – a bez obrazovanja raste zavisnost od muža. A tu su još i rane trudnoće…“

Državna zaštita

Poslanica vladajuće Hrišćansko demokratske unije (CDU) u Bundestagu i bivša sutkinja Porodičnog suda Elizabet Vinkelmajer-Beker odlučno se protivi maloletnim brakovima: „Takvi dečiji brakovi nisu u skladu s našim vrednostima, među kojima je i ono da brak počiva na dobrovoljnoj odluci punoletnih osoba, a ne da o njemu odlučuju rodbina i tradicije“. Vinkelmajer-Beker smatra da je sada na potezu politika – i to u vidu prilagođavanja zakona o braku maloletnih osoba.

Savezni ministar pravosuđa Hajko Mas za list „Velt am zontag“ najavio je da će se tom temom pozabaviti posebna radna grupa saveznih i pokrajinskih vlasti.