1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Svi broje samo svoje žrtve

30. avgust 2011.

Šesnaest godina od ratova u BiH i Hrvatskoj, 12 od rata na Kosovu, u regionu bivše Jugoslavije i dalje se više od 14.000 osoba vode kao nestale, upozoravaju udruženja nestalih kao i nevladine organizacije.

https://p.dw.com/p/12PfS
Veliki broj žrtava ratova i dalje se vode kao nestaleFoto: DW

Povodom Međunarodnog dana nestalih, 30.8. u regionu je održano više protestnih skupova, sa kojih je upućena jednaka poruka: svesni smo da je sve ovo učinjeno zbog politike, a da je i rešenje za pronalaženje nestalih osoba - u politici i kod političkih moćnika.

Izvršni direktor nevladine organizacije Jukom iz Beograda Milan Antonijević za Dojče vele kaže da je rešavanje sudbine nestalih jedan od preduslova za pomirenje u regionu. „Ako se bavite sudbinom svake pojedinačne žrtve, to jeste put ka pomirenju i put ka tome da ovaj region ne ostane region sa mnogo ožiljaka već da to bude jedna dobra lekcija, kako se ovakav sukob ne bi ponovio u budućnosti”, smatra Antonijević. 

On, međutim, upozorava da se počinioci ratnih zločina u zemljama bivše SFRJ još uvek doživljavaju kao heroji. „Mnogi od njih se doživljavaju kao heroji u svojim zemljama, što je nedopustivo”, ističe Antonijević

Ratni zločinci se dočekuju kao najveći heroji

Sarajevska novinarka Dženana Karup-Druško slaže se sa Antonijevićem. „Imamo situaciju da se u Banjaluci ratni zločinci dočekuju kao najveći ratni heroji, da se nažalost to isto dešava i u Sarajevu, a da još uvek niko nije spreman da prizna da su zločini činjeni i u njegovo ime i da su nestali posledica ratova i ratnih zločina, odnosno politike”, navodi ona. 

Istog je mišljenja i Vesna Teršelič, direktorka nevladine organizacije Dokumenta iz Zagreba. „U našem političkom prostoru dominantne su još uvek politike u kojima se forsira briga samo za većinske žrtve. Dakle u Hrvatskoj pre svega za Hrvate i Hrvatice, u drugim zemljama za većinske grupe nestalih i ubijenih”, kaže Teršeličeva. 

REKOM kao moguće rešenje za sudbinu nestalih

Teršelić za Dojče vele kaže da su za to pre svega krive vlade država regiona. „Nadležne institucije i vlade naprosto ne ulažu dovoljno velike napore za ubrzanje lociranja potencijalnih grobova, ekshumaciju evidentiranih grobnica, identifikaciju pronađenih posmrtnih ostataka”, navodi Vesna Teršelič. 

Dženana Karup-Druško za Dojče vele kaže da pitanje nestalih ne samo da nije prioritet za političare, već ni za društvo u celini, iako se u Bosni i Hercegovini još uvek više od 10.000 osoba vode kao nestale. „Ljudi su zabavljeni svojim svakodnevnim problemima i opterećeni i dalje nacionalizmima, koji dolaze iz svih političkih lobija, iz svih političkih stranaka i nije im prioritet da se bave ozbiljnim, ključnim humanim, ljudskim pitanjima”, kaže Karup-Druško. 

Svi naši sagovornici ocenili su da je i zbog rešavanja sudbine nestalih neophodno formirati Regionalnu komisiju za utvrđivanje činjenica o žrtvama ratova na prostoru bivše SFRJ, odnosno REKOM.

Autor: Dinko Gruhonjić, Novi Sad
Odg. urednik: Jakov Leon

Den Haag Mladic Prozess Proteste
Mnogi i dalje ništa ne znaju o sudbini bližnjihFoto: AP