1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Tenzije na granici

15. novembar 2017.

Napetosti između Saudijske Arabije, Libana i Irana opterećuju ceo region. Situacija bi mogla opasno da eskalira, a svaka pogrešna kalkulacija, smatraju analitičari, može da izazove novi sukob.

https://p.dw.com/p/2negi
Foto: Getty Images/AFP/J. Marey

Bio je to veoma ispunjen vikend za vojne analitičare i političke komentatore u Izraelu. U petak (10.11.) se za reč javio lider Hezbolaha Hasan Nasralah i optužio Saudijsku Arabiju da pokušava da gurne Izrael u rat sa Libanom. Istovremeno je upozorio i pozvao smrtnog neprijatelja Izrael – da se ne meša. Izraelska vojska je u subotu (11.11.) oborila bespilotnu letelicu iznad okupirane Golanske visoravni koristeći raketni odbrambeni sistem „Patriot“. Dron je očigledno bio u izviđačkom letu iznad demilitarizovane zone. „Izrael će učiniti sve kako bi delovao protiv šiitske osovine u Siriji“, saopštio je ministar odbrane Avigdor Liberman. Dane pre toga obeleženi su nagađanjima o pozadini ostavke libanskog premijera Saada Haririja i diplomatskim šahovskim potezima saudijskog princa Mohameda Salmana, koji gradi reputaciju u regionu.

U Izraelu su bili iznenađeni potezima Saudijske Arabije, ali reakcije na to bile su uzdržane. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu ovog vikenda boravio je u Londonu i tamo je saznao o ostavci libanskog šefa vlade. U saopštenju iz njegovog kabineta rečeno je da je ostavka premijera Libana „poziv na buđenje međunarodne zajednice protiv agresije Irana, koji pokušava da transformiše Liban u drugu Siriju“.

„To je sukob za dominaciju dve velike sile u regionu. Jedna je Iran i njegovi uglavnom šiitski saveznici kao što je Hezbolah, a druga je sunitska koalicija predvođena Saudijskom Arabijom“, rekao je Šaul Šaj, šef političkog odeljenja Interdisciplinarnog istraživačkog centra u Herzliji (IDC). „Linije fronta mogu se uočiti u Jemenu, Siriji, Iraku. Iako Izrael nije u tim taborima, ta zemlja ima svoje interese i crvene linije za koje ne želi da budu prekoračene.“ A one su pre svega u Siriji, gde se odnosi političkih snaga pomeraju u korist Irana i njegovih saveznika.

Israel Grenze Golan Höhen
Pojačane mere bezbednosti na izraelskoj graniciFoto: Getty Images/AFP/M. Kahana

Niko ne želi rat

Kriza pre svega pogađa Saudijsku Arabiju i Iran. „Ne mislim da Izrael i Hezbolah imaju direktan interes da budu uvučeni u sukob“, kaže Joel Guzanski, politikolog sa INSS-instituta u Tel Avivu. „Ostavka Haririja nije nužno u interesu Izraela, naprotiv, njegova ostavka daje Iranu još veći uticaj“. Saudijska Arabija i Izrael – dve zemlje koje nemaju međusobne diplomatske odnose – imaju zajedničkog neprijatelja: Iran. Ali to ne znači da će Izrael požuriti da u korist Saudijske Arabije naredi svojim trupama da pređu granicu, ocenio je vojni analitičar Amos Harel za list „Harec“.

Na severnoj granici tenzije su stalne. Svaka pogrešna kalkulacija, smatraju analitičari, može da izazove novi sukob. Izrael ne bi trebalo da se „preuranjeno upušta u sukob“, smatra bivši američki ambasador u Tel Avivu Danijel Šapiro. „Sasvim je razumljivo da Saudijci pokušavaju da stvore okvir u kome bi izazvali Iran u Libanu – ratom između Izraela i Hezbolaha“, ocenjuje američki diplomata.

U Izraelu – i to nije nikakva tajna – polazi se od toga da će jednoga dana doći do novog rata sa šiitskim Hezbolahom u Libanu. Niko ne zna međutim kada. Izraelski vojni krugovi upozoravaju da bi treći libanski rat imao potpuno drugačiji odjek u regionu. Prvi dani bili bi odlučujući, došlo bi do puno razornijeg uništavanja civilne infrastrukture. Ovo su naučene lekcije iz poslednjeg Libanskog rata 2006. godine, iz koje se nijedna od ratnih strana nije pojavila kao definitivan pobednik. Čak je i opasnost od šiitskog Hezbolaha porasla. Uprkos velikih ljudskih gubitaka u ratu u Siriji, Hezbolah se i dalje smatra dobro organizovanim. Izraelski vojni eksperti smatraju da je njegov arsenal oružja od 2006. godine porastao na više od 100.000 raketa.

Libanon Hisbollah Kämpfer
Naoružani i opasni: pripadnici HezbolahaFoto: Getty Images/AFP/J. Eid

Strah od iranskog uticaja

Ali strateški interes Izraela je trenutno na razvoju situacije na jugu Sirije. „Izrael apsolutno ne želi da Iran uspostavi dugoročno prisustvo u Siriji“, rekao je Šaul Šaj, ekspert za bezbednost iz IDC. Tokom šestogodišnjeg sukoba u Siriji, Izrael je stalno naglašavao da se neće mešati u sukob, osim ako se ne pređu određene crvene linije. Izraelska strategija sastojala su u bezbrojnim vazdušnim udarima na Hezbolahove konvoje oružja i fabrike municije u Siriji. Do pre nekoliko meseci režim Asada u Damasku na to je uglavnom odgovorao verbalnim pretnjama. Ali nedavno je sirijska armija uzvratila napade raketama zemlja-vazduh. Asadov režim sve više misli da je na pobedničkoj strani i testira pravila igre, smatraju izraelski vojni eksperti. To može da zahvali vojnoj podršci Rusije i savezništvu sa Iranom, zbog kojeg su libanski Hezbolah i druge šiitske paravojne grupacije od 2015. godine podržavale Asadov režim u borbi protiv IS.

Da li će strategija Izraela imati uspeha? BBC je tokom prethodnog vikenda objavio satelitske snimke, koje prema proceni zapadnih tajnih službi ukazuju da Iran gradi vojnu bazu u blizini Damaska.

Rusija, SAD i Jordan su tokom vikenda postigle dogovor oko situacije u južnoj Siriji. Oni nameravaju da ograniče „prisustvo stranih grupa na jugu Sirije i kasnije ga potpuno isključe“. Ovo se uglavnom odnosi na Hezbolah i druge šiitske saveznike. „Ali zahtjevi Izraela, koji je tražio da se Iranci dovoljno udalje od granice, očigledno nisu uzeti u obzir“, javili su izraelski mediji u ponedeljak.

Sirija je pod velikim pritiskom na jugu, gde bi mogla da se suoči sa eskalacijom situacije. Izrael je pre sedam dana digao u vazduh tunel „Islamskog džihada“ na granici sa Pojasom Gaze i ubile 12 njegovih sledbenika. Od tada je retorika eskalirala sa obe strane.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android