1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Teroristi se hrane islamofobijom

Dijana Hodali24. mart 2016.

Džihadisti Islamske države svesno prikazuju svet kao podeljen na muslimane i nevernike. I žele da muslimani u Evropi budu stavljeni pod opštu sumnju. Jer tako obezbeđuju sebi bazu nezadovoljnika iz koje regrutuju borce.

https://p.dw.com/p/1IIju
Prag Tschechien Proteste gegen Flüchtlinge Islamfeindlichkeit Transparent
Foto: picture-alliance/dpa/Michal Kamaryt

U jednom saopštenju Islamska država zahvaljuje „Bezbednosnom timu kalifata“ jer je „u Belgiji napao krstaše, koji ne prestaju da vode rat protiv islama i njegovih sledbenika“. Teroristička organizacija je upozorila Belgiju i druge „krstaške nacije“ koje su se ujedinile protiv IS na dolazeće „crne dane“. To što sada sledi je još razornije, jer „Alah je ovlastio braću da šire strah i teror u srcima krstaša“.

Takvim saopštenjima IS svetu želi da poruči da su njihove pristalice na svim stranama i da su deo opšteg pokreta. Da se radi o borbi vernika protiv „nevernika“ koja se vodi u celom svetu. U crno-belom svetu, koji se sastoji od „nas“ i „vas”.

I upravo je to cilj, kaže Ginter Majer iz Centra za istraživanje arapskog sveta u Majncu. „IS radi na polarizaciji i radikalizaciji odnosa između muslimanskog i ne-muslimanskog stanovništva, nastojeći da mobiliše što više sledbenika i destabilizije evropska društva, kako bi se ostvario cilj – širenje kalifata.“

Strah od isključenja i rasizma

Naročito migranti i izbeglice su zabrinuti da će nakon napada u Briselu ili Parizu biti još manje prihvaćeni u evropskim društvima. Tako su pojedini teroristi koji su učestvovali u napadima na Pariz u novembru došli Balkanskom rutom, izdajući se za izbeglice. Francuzi i ostatak sveta trebalo je da dobiju strah od svih muslimana. Pri tom, niti posle napada u Parizu, niti u Briselu nije pronađen dokaz da je bilo direktnih veza između izbeglica i atentatora, kaže u intervjuu za DW Ska Keler, poslanica stranke Zelenih u Evropskom parlamentu.

Mnoge stranke u Evropi snažno se zalažu za strogu useljeničku politiku. Zbog smrtonosnih terorističkih napada njihov glas nailazi na sve veću podršku. Antimuslimansko raspoloženje, koje šire populisti i desničarski ekstremisti, takođe ide na ruku terorista. Oni ne žele da muslimani kreću u Evropu već da u što većem broju žive u njihovom kalifatu.

Syrien Kämpfer des Islamischen Staats
Borci Islamske države u RakiFoto: picture-alliance/Zuma Press

Izgleda da je taktika upalila jer u Evropi sve više podrške imaju stranke koje kritikuju islam. Desničarska Alternativa za Nemačku na izborima u tri pokrajine je tako ostvarila dvocifren rezultat. Populisti francuskog Nacionalnog fronta su u prvom krugu komunalnih izbora prošle godine dobili 28 odsto glasova. Ali i u drugim evropskim zemljama sve više uspeha beleže nacionalno-konzervativne i desničarske stranke, koje zagovaraju strožu migracionu politiku.

Neko i nešto

To bi moglo da ima fatalne posledice po Zapad, smatra Majer. Jer ako i oni muslimani koji žele da se integrišu i oni koji su već integrisani sve češće budu suočeni sa diskriminacijom i napadima, postoji opasnost da bi mnogi mladi muslimani na mržnju mogli da odgovore mržnjom. Francuska i Belgija su to već osetile. Broj belgijskih džihadista koji su ratovali u Siriju i potom se vratili je velik, posebno u odnosu na ukupan broj stanovnika. „Ali i na drugim stranama jačaju džihadistički miljei. To će narednih godina doneti mnogo problema, ne samo u Belgiji“, ocenjuje stručnjak za islam Gido Štajnberg iz Fondacije nauka i politika iz Berlina.

Jer salafizam nudi frustriranim, izopštenim i odbačenim muslimanima jednu novu, religiozno-ideološku inspiraciju. „Tako se mladima nudi perspektiva za budućnost, da od gubitnika postanu neko i nešto“, dodaje Ginter Majer. Većina tih mladih ima malo teološkog znanja, stoga „lako postaju žrtve salafista, koji im propagiraju jedini pravi islam“.

Potrebno političko obrazovanje

Kada se pogledaju biografije napadača, od onih koji su napali Šarli Ebdo i dvoranu Bataklan pa do napadača iz Brisela, vidi se da je proces njihove radikalizacije počeo u zatvoru. „Neophodno je povećati brigu za zatvorenike, što je do sada zanemarivano. Samo tako može da se spreči da zatvori budu rasadnici džihadizma“, kaže Ginter Majer.

Belgien Radikalisierung muslimischer Jugendlicher
Belgijski gradić Vilvorde je mesto odakle su mnogi mladi muslimani otišli na frontFoto: DW/B. Riegert

Rad protiv terorizma mora da počne u školama sa nastavom o islamu. „Ona bi mladima trebalo da pomogne da na vrbovanja salafista odgovore sa potrebnom skepsom – posebno kada je reč o širenju neprijateljske slike o Zapadu.“ Ali i delovi ne-muslimanskog stanovništva su pred izazovom: „Potrebno je više političkog obrazovanja, borba protiv islamofobije kao nove forme rasizma, kao i zaustavljanje populističkih stranaka neprijateljski nastrojenih prema islamu“, ocenjuje stručnjak.

Jer što više evropske vlade budu krute, desno-orijentisane i ksenofobične, sve više će muslimani u Evropi biti gurani uza zid. Ukoliko se procentualno samo mali broj njih radikalizuje, biće hiljade novih muslimana u Evropi spremnih da izvrše napade – i upravo je to cilj IS.