1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Titovi partizani – „brutalni drugovi“

27. april 2009.

Strah od pandemije i 100 dana otkako je Obama postao predsednik SAD, samo su neke od tema nemačke štampe. Nedeljnik Špigel donosi i tekst o događajima u Jugoslaviji neposredno posle Drugog svetskog rata.

https://p.dw.com/p/Heue
Josip Broz-Tito (1892 - 1980) doživotni predsednik SFRJ
Josip Broz-Tito (1892 - 1980) doživotni predsednik SFRJFoto: AP

List Frankfurter algemajne cajtung piše:

„Od pre nekoliko godina, nekad svesni toga, a češće ne, živimo u očekivanju pandemije gripa. Sada je jedna genetska varijanta zastrašila svet, iako bar slučajevi registrovani u Sjedinjenim Američkim Državama protiču relativno bezopasno. Institut ’Robert Koh’ iz Berlina zbog toga govori o nalazima koji ne ukazuju na „opasno dejstvo“...

Upadljivo je da u Meksiku oboljevaju mladi zdravi i pravi ljudi, a ne slabi starci ili deca – a tako je bilo i sa ozloglašenim „španskim gripom“ od pre sto godina. Tek će sledeći dani pokazati šta to govori o pandemijskom potencijalu meksičkog gripa“, piše Frankfurter algemajne cajtung.

Obama je samo čovek

Predsednik SAD Barak Obama
Predsednik SAD Barak ObamaFoto: AP

Zidojče cajtung komentariše 100 dana otkako je Barak Obama postao predsednik Sjedinjenih Američkih Država:

„Doći će dan kada će Obama ponovo postati čovek, a ne polubog koji, u Vašingtonu kao i svuda u svetu, ume da začara milione ljudi magijom izgovorene reči.

Obama fascinira stilom... bilo da se radi o ekonomskoj krizi ili odluci da se u Avganistan pošalje više vojnika, Obami stalno uspeva da svoju politiku proda kao nešto što je neizbežno, što je prost rezultat čistog razuma, logički neophodan korak, koji nema veze ni sa kakvom ideologijom. Obama, i pored sveg sjaja, do sada je pokazao samo da – nije Džordž Buš. Obama je samo čovek“, upozorava nas „Zidojče cajtung“.

Do sada samo Milanović osuđen

Levičarski berlinski nadregionalni dnevnik Junge velt u rubrici „inostranstvo“ donosi danas opširan članak pod naslovom „NATO nije optužen“, čija je glavna tema bivši direktor RTS-a Dragoljub Milanović.

List najpre podseća da je Milanović u Srbiji osuđen na devet i po godina zatvora zato što u noći 23. aprila nije evakuisao zgradu nacionalne televizije u kojoj je od rakete NATO poginulo 16 ljudi. „Milanović je“, piše taj list, „do danas jedina osoba koja je osuđena zbog nekog zločina koji je počinio NATO“.

NATO je bombardovao SR Jugoslaviju 1999. godine
NATO je bombardovao SR Jugoslaviju 1999. godineFoto: Picture-alliance / dpa

U nastavku se govori o dubioznoj ulozi američke TV-stanice CNN te podacima prema kojima je ona pokušavala da u zgradu RTS-a u noći kada je raketirana na intervju namami tadašnjeg jugoslovenskog ministra informisanja Aleksandra Vučića.

Na kraju se ispostavlja da je čitav ovaj tekst preveden sa engleskog te da potiče iz pera kanadske advokatkinje Tifejn Dikson koja je specijalista za međunarodno krivično pravo. Postoji duža verzija teksta, odnosno engleski original, i internet-sajt na kome se ona može pročitati.

Polja smrti jugo-komunizma

Nedeljnik Špigel koji izlazi ponedeljkom ima stalnu rubriku „Istorija našeg vremena“ čija tema su danas – Titovi partizani. „Brutalni drugovi“ – tako glasi naslov teksta čija nas autorka najpre podseća na mogućnost da se nekada zaraćeni narodi bivše Jugoslavije ponovo nađu pod istim krovom – u Evropskoj uniji. Ali „to zajedništvo im teško pada, jer jugoslovensko tlo ne krije samo mrtve iz ratova devedesetih godina; ima i drugih starih neraščišćenih računa. (...) Reč je o „poljima smrti jugo-komunizma, i masovnim grobnicama između Ljubljane, Zagreba i Beograda, u kojima leže omraženi pomagači nacista - ustaše, četnici i slovenački domobrani“.

Dalje se navodi da su Titovi partizani ubili oko 300.000 domaćih izdajnika, te da je nalogodavac velikog broja ubistava bio nekadašnji Titov saborac Milovan Đilas. Sledi kratka biografija Đilasa i zaključak da je dobro kada se u postkomunističkim društvima disident tog tipa – raskrinka, jer to doprinosi zdravijem odnosu prema sopstvenoj prošlosti.

Pripremio: Saša Bojić

Odgovorni urednik: Ivan Đerković