1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Tuberkuloza i dalje velika pošast

Matijas Beling26. mart 2009.

Svake godine na dan borbe protiv tuberkuloze u svetu, Svetska zdravstvena organizacija objavljuje izveštaj o širenju ove bolesti širom sveta. Iako bolest može da se leči već 50 godina, broj obolelih i dalje se povećava

https://p.dw.com/p/HKAP
Bakterije tuberkuloze, na slici u razmeri 700:1Foto: dpa

Indija i Kina kao najmnogoljudnije zemlje imaju najviše pacijenata obolelih od tuberkoloze, a i afrički kontinent je jako pogođen bolešću. U zemljama zapada poslednjih decenija tuberkuloza nije u žiži interesovanja, iako ova bolest svakako spada u jednu od najrasprostranjenijih na svetu. Pritom većina inficiranih uopšte i ne zna da u sebi nose bacil tuberkuloze, kaže Bonita Brodun sa Robert-Koch-ovog instituta u Berlinu: „Svetska Zdravstvena organizacija polazi od toga da je širom sveta jedna trećina sveukupnog svetskog stanovništva inficirana mikobakterijom tuberkuloze, ali samo 5-10 odsto inficiranih tokom života oboli od tuberkuloze.“

Ekonomska kriza pospešuje TBC

U Nemačkoj tuberkuloza je pre svega raširena kod useljenika koji su se zarazili u zemljama iz kojih dolaze. A i stariji ljudi kod kojih je oslabio imuni sistem pogođeni su bolešću.Zdrav organizam može uspešno da se odbrani od infekcije-bolest izbije tek kada je organizam iscrpljen. Tuberkuloza je po pravilu bolest siromašnih, što potvrđuje Elena Skačlkova direktorka Epidemološkog zavoda za praćenje tuberkuloze: „Naše posmatranje pokazuje da se devedesetih godina kada smo u zemlji imali tri privredne krize broj obolelih i umrlih od tuberkuloze značajno povećao. Očekujemo da će broj obolelih sada ponovo da se poveća zbog globalne privredne krize.“

Afrika najteže pogođena

Slom komunizma doveo je do velikog širenja bolesti pre svega u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji. Naučnici su tada primetili veliko povećanje broja inficiranih u Africi gde je pre svega širenje virusa side dovelo do povećanja obolelih od tuberkuloze jer je slabost imunog sistema dovela do izbijanja bolesti. U apsolutnom broju obolelih prednjače najmnogoljudnije zemlje Indija i Kina, a u odnosu na broj stanovnika, vodeće mesto pripada afričkim zemljama.

Tuberkulose in Indien
Siromaštvo pogoduje tuberkuloziFoto: picture-alliance/dpa

Kriva – slaba medicinska infrastruktura

Pritom bi bolest sa medicinskog aspekta mogla da se dovede pod kontrolu kaže Kristian Guneberg iz Svetske zdravstvene organizacije: „Postoje lekovi koji uopšte nisu tako skupi, mi bismo mogli bez problema da stavimo na raspolaganje neophodne lekove za borbu protiv side,malarije i tuberkuloze. Za to postoje sredstva.Vlade izdvajaju novac za borbu protiv tuberkuloze. Problem predstavlja slaba medicinska infrastruktura. Suočeni smo sa ograničenim mogućnostima zdravstvenog sistema, naročito u Africi.“

Bakterije razvijaju otpornost

Naučnicima u međuvremenu brigu zadaje brzo povećanje broja bakterija rezistentnih na lekove. Sve više vrsta bakterija su rezistentne na antibiotike koji se koriste za lečenje. Tako se u istočnoj Evropi i centralnoj Aziji posle pada komunizma masovno povećava broj takozvanih multirezistentnih bakterija pre svega zbog pogrešnog lečenja. Normalno je da se u lečenju tuberkuloze koriste četiri antibiotika. Ali ako se u lečenju koristi samo jedan antibiotik, brzo se obrazuju bakterije koje su rezistentne na antibiotike koji su u upotrebi.

Sojevi otporni na više lekova

„Kada je određena vrsta bakterija u stanju da se dalje razmožava, onda brzo nastaju bakterije koje su rezistentne na više medikamenta“, kaže Kristijan Guneberg. „Ako se onda primene dva leka protiv ovih bakterija, onda one postaju rezistentne na tri leka. Samo ako se od početka lečenja daju sva četiri neophodna leka može se sprečiti da se obrazuju ove rezistentne bakterije. Zbog toga su se pre svega u Africi obrazovali sojevi bakterija koji su rezistentni protiv većine ili čak i svih lekova. Takve slučajeve naučnici nazivaju ekstra-rezistentnim.“

Prognoze – nisu dobre

Margaret Čen, Generalni direktor Svetske zdravstvene organizacije kaže: „Protiv forme ekstra rezistentnih bakterija ne može se skoro ništa učiniti. Onda u gotovo 100 odsto slučajeva dolazi do smrti. Ukoliko se ove naročito rezistentne bakterije prošire u svetu, to bi onda moglo da nas vrati u vreme pre otkrića antibiotika.“ Već danas od tuberkuloze širom sveta umire više ljudi, nego od drugih zaraznih bolesti koje se mogu lečiti. Prognoze Svetske zdravstvene organizacije kada je u pitanju širenje bolesti i mogućnosti lečenja ne daju mnogo povoda za nadu.