1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

TV drama koja je uzbudila Nemačku

22. mart 2013.

Više od sedam miliona TV-gledalaca nemačkog film o Drugom svetskom ratu, diskusije u tok-šou emisijama, u porodicama i školama… Da li je ratna drama zaista uzbudila Nemačku?

https://p.dw.com/p/182hc
Foto: picture-alliance/dpa

Film u kome se nemilosrdno ubijaju deca, u kome vojnici stradaju od nagaznih mina, a jedinice Vermahta mutiraju u mašine za ubijanje. Televizijski film iz tri dela „Naše majke, naši očevi“, koji ništa ne ulepšava, treba, kako tvrde nemački mediji, da uvede u novu fazu filmsko-istorijskog sučeljavanja s nacionalsocijalizmom. Nemački ZDF (Druga nemačka televizija) imao je svaki put tokom emitovanja filma ove nedelje između 6,5 i 7,2 miliona gledalaca, od toga više od dva miliona mladih.

Antiratni film

Filip Kadelbah, reditelj filma, šalje 1941. petoro mladih ljudi u borbu. Svi imaju oko 20-ak godina, puni su života i ideja. Pet simpatičnih likova sanjaju o tome da osvoje svet (ne strane zemlje!) Za njih je rat zaobilaznica na putu do ostvarenja njihovih snova i karijera.

Katarina Šitler kao Greta u filmu „Naše majke, naši očevi“
Katarina Šitler kao Greta u filmu „Naše majke, naši očevi“Foto: picture-alliance/dpa

Ali vreme je loše za sanjanje. Nalazimo se pred kraj druge godine rata, napad na Sovjetski savez tek predstoji. Šarlote se javlja da radi dobrovoljno kao medicinska sestra i odlazi na Istok. Greta ostaje u Berlinu, gde radi na svojoj karijeri pevačice i uživa pažnju visokorangiranog NS-oficira. A Viktor, jedini Jevrejin u grupi, rado bi želeo da napusti zemlji – ali nema dozvolu za izlazak.

Posle kratkog vremena, od naivnih mladih ljudi, postaju oni koji izvršavaju naredbe, oni koji moraju da ubijaju ratne vojnike, stare, žene i decu. Producent Niko Hofman naglašava: „Ono što film čini posebnim jeste to da nije reč o pukoj melodrami, već o autentičnom, vrlo istinitom načinu pripovedanja. Svi mi koji smo radili na filmu, od mlađih glumaca, poput Folkera Bruha, do starijih, morali smo na svoj način da se suočimo sa svojim dedovima ili očevima. Moj otac ima 88 godina i znam da je sada poslednja prilika da se još jednom sretnem sa njim.“

Film „Naše majke, naši očevi“ jeste antiratni film koji se razlikuje od ostalih nemačkih produkcija, poput filmova „Most“, „Podmornica“, ili „Staljingrad“. Čak najviše podseća na američki film „Na zapadu ništa novo“, premda su u njemu protagonisti pre žrtve nego počinioci.

„Rat ističe u nama ono najlošije“

Izvanredan karakter – Vilhelm, koga igra Tom Šiling, interesuje se za literaturu i umetnost i on izgovara rečenicu koja predstavlja rasplet filma: „Strahujem da rat u nama ističe samo ono najlošije“. On se na početku gnuša rata, ne javlja se kao dobrovoljac. Ali vremenom toliko ogugla, da postaje počinilac bez emocija. Sa druge strane, njegov brat Vilhelm, koga igra Folker Bruh, zapoveda moćnom jedinicom. On veruje u vojničku čast, Ženevsku konvenciju i nemački Rajh. Ali rat izgleda sasvim drugačije, naglašava glumac Bruh: „Moja figura se orijentiše na idejnu konstrukciju, koja nema nikakve veze sa realnošću. Odjednom se sve raspada. On mora da čini stvari koje prezire.“

Okrugli sto na ZDF-u odmah posle prikazivanja prvog dela filma
Okrugli sto na ZDF-u odmah posle prikazivanja prvog dela filmaFoto: picture-alliance/dpa

Autor Štefan Koldic kaže da je u filmu reč o portretu generacija: „Namera mi je bila da ovim filmom dođe do transfera generacijskog iskustva. Da današnja generacija, pa i mlada generacija, još jednom budu u situaciji da sa svojim babama i dedama, ili roditeljima, razgovara o stvarima koje možda nisu na pravi način tematizovane unutar porodice.“

Tri uzbudljiva dana su za nemačkim gledaocima. Sve to je povezano sa odgovarajućim diskusijama. Očito je u Nemačkoj prošlo dovoljno vremena, tako da i mladi pokazuju interesovanje za te razgovore, žele da saznaju više o tom vremenu, a njihova pitanja zvuče manje optužujuće nego što je to bilo nekada kod 68-aške generacije. Ubrzo bi slično moglo da se dogodi i izvan Nemačke. Film već prodat u nekoliko država.

Autori: Bernd Sobola / Ivana Ivanović
Odgovorni urednik: Ivan Đerković