1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Učitelji stranog porekla - retkost

Svenja Eing30. januar 2009.

U Nemačkoj ima oko dva miliona studenata. Deset odsto od tog broja ima strano poreklo. Među studentima – budućim nastavnicima, takvih ima samo – dva odsto...

https://p.dw.com/p/Gjs9
Onaj ko je poreklom stranac, teško se odlučuje za učiteljsku profesijuFoto: dpa zb

Jedan od glavnih razloga za to je što imigranti smatraju da je taj predmet “rezervisan” za “čiste” Nemce. Sada bi to trebalo da se promeni. Stipendija “Horizonte” fondacije “Herti” namenjena je studentima učiteljskih viših škola i fakulteta koji su stranog porekla. Ona iznosi 650 evra plus stručno usavršavanje. Projekat je počeo u Frankfurtu, gde je izabrano 14 stipendista. Jedna od njih je Nora Butaui. Majka joj je Nemica, otac Alžirac: “Na početku je moj stav bio podeljen kada je o motivaciji reč. U prvom momentu sam pomislila – šta je sad to, samo za studente stranog porekla, buduće nastavnike. Nekako, kao da je reč o posebnoj grupi, a ja upravo njoj pripadam… Istovremeno sam pomislila: pa to je šansa za mene. Znači, javno se definiše posebna grupa - inače je to uvek bila samo neka vrsta stigme. I onda sam pomislila - to je zaista novo!”

Školska svakodnevica će se promeniti

Herti-stipendije zaista su nove. Ovih dana projekat počinje u Berlinu, na jesen u Hamburgu a planiran je i u Rurskoj oblasti. Slični projekti postoje i u Štutgartu pod motom: „Migranti nas uče u školi“, a „Više migranata postaju nastavnici“ ime je đačkog kampa zadužbine Cajt u Hamburgu koji odnedavno postoji i u Dizeldorfu – u kooperaciji sa fondacijom Herti. „Želimo da podstaknemo mlade ljude koji svojom biografijom donose nešto posebno. To posebno u njima želimo da učinimo korisnim za školu – u prvom redu želimo da obrazujemo dobre pedagoge i da im pomognemo u njihovom ličnom i profesionalnom razvoju“, kaže Klaudija Finke koja vodi projekat Horizonte. Prema njenoj oceni, nedovoljno smo svesni toga koliko će se školska svakodnevica promeniti zahvaljujući učenicima stranog porekla i njihovom svetu.

Ipak, slab interes?

„Druga tačka je nedostatak renomea pedagoške profesije. Kada neko završi gimnaziju, položi maturu - mnogi roditelji žele da studira pravo, ili medicinu. Mnogi pak tvrde: kad završiš taj fakultet - ne možeš svuda da radiš. Ako se vratimo u Avganistan ili u Maroko, onda ti nemačka diploma za učitelja odnosno nastavnika slabo čemu služi…“, kaže Klaudija Finke - Nažalost, budući učitelji (za četvorogodišnju osnovnu školu u Nemačkoj) nisu se kandidovali u fondaciji Herti. Iako je ovde potreba najveća. U osnovnim školama udeo dece stranog porekla ponekad iznosi 90 odsto. Zato je za integraciju veoma važno poznavanje jezika učenika iz drugih zemalja.