1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

U Hrvatskoj najpotkupljiviji političari, lekari i saobraćajci

Hrvatska redakcija DW30. jul 2008.

Hrvatskim političarima ne može se verovati. Sada je to morala da priznati i sama hrvatska vlada. Ministarka pravosuđa Ana Lovrin predstavila je rezultate istraživanja za koje je izdvojeno 200 hiljada kuna.

https://p.dw.com/p/EmUg
Istraživanje pokazalo da su u Hrvatskoj najpotkupljiviji političari, lekari i saobraćajci
Istraživanje pokazalo da su u Hrvatskoj najpotkupljiviji političari, lekari i saobraćajciFoto: picture-alliance/ dpa/dpaweb

Sva dosadašnja istraživanja o korupciji u Hrvatskoj sprovodile su samo nevladine organizacije. „Ta istraživanja baziraju se isključivo na percepciji javnosti“, istakla je ministarka pravosuđa Ana Lovrin i dodala kako ta istraživanja, prema mišljenju hrvatske Vlade, nisu sveža. Zbog toga su, u skladu sa pravilima igre, preko javnog tendera, od instituta Galup naručili istraživanje koje nazivaju nezavisnim. Međutim, rezultati se skoro ne razlikuju od onih koje su, kada je o korupciji reč, dobile i nevladine organizacije i mediji.

Gde je moć tu je i korupcija

Političari i drugi državni službenici najviše krše propise i očigledno da oni od korupcije imaju i najviše koristi - misle građani a pokazalo je Galupovo istraživanje. No, i tu Lovrin ima spreman odgovor: „Percepcija je verovatno takva zbog percepcije o moći jer, odgovornost političara i državnih službenika, zbog poverenja i važnosti njihove dužnosti, veća je od odgovornosti "običnih" građana“.

Sudi se prema vlastitom iskustvu

Uz političare, najkorumpiraniji su lekari, saobraćajni policajci, sudije, carinici. 20 posto ispitanika, osetilo je to na sopstvenoj koži. Dok polovina građana mito smatra nemoralnim i neetičnim, 15 posto ističe da tutnuti malo novca policajcu ili potezanje rođačkih veza nije korupcija.

Svi ti odgovori, kako je rečeno, vladi su bili temelj za poteze koje preduzima protiv korupcije, u šta ministarka Lovrin ubraja potpunu afirmaciju pristupa nulte tolerancije na korupciju, jačanje institucionalnog okvira za borbu protiv korupcije, podsticanje transparentnosti u radu državne vlasti i drugih oblika preventivnog delovanja. Zatim, međuresornu saradnju i saradnju s organizacijama civilnog društva. Poseban akcenat stavlja se na to da je u borbi protiv korupcije važno zajedničko delovanje svih institucija, organizacija pa i svih građana.“

Istraživanje, ali i mere vlade poslati su u Brisel.