Ujedinjenje Albanije i Kosova neminovno?

Profesor univierziteta u Beču, koji slovi kao jedan od najboljih poznavalaca albanske istorije na nemačkom govornom području, podsetio je da je "u januaru dogovoreno da se ukinu putničke kontrole između Albanije i Kosova" i da je "albanska štampa taj ,albanski Šengen' slavila kao korak ka ujedinjenju".

"Velike sile su doduše protiv njega, ali dugoročno one ujedinjenje neće moći da spreče kao što nisu mogle da spreče ni spajanje Vlaške i Moldavije u Rumuniju 1861. ili ujedinjenje Bugarske 1885. godine", predvideo je Šmit.

Ima simbolike i u izgradnji auto puta?

Istoričar očekuje da će novi auto put Tirana-Priština "doprineti još intenzivnijoj razmeni" između Kosova i Albanije i navodi da je "internet već ionako uveliko ojačao nacionalni diskurs Albanaca nezavisno od granica".

Na pitanje da li ipak postoji specifičan kosovski identitet koji stoji na putu ujedinjenju sa Albanijom, Šmit je podsetio da je "prostor na kojem se govori albanski uvek bio policentričan, sa velikim regionalnim razlikama", te da je "razvoj u Albaniji tekao drugačije nego kod Albanaca u Jugoslaviji, posebno posle 1945. godine".

"Postoje regionalni identiteti i u tom smislu i kosovski. On se zasniva na navodnoj razlici u mentalitetu i u dijalektu. Na političkom nivou je stvar komplikovanija, zbog jakog uticaja Zapada", naveo je švajcarski istoričar.

Samosvest porasla

Jer, Zapad želi "kosovski identitet, ako je moguće sa nadnacionalnim državno-patriotskim osećajem zajedništva", ali to je "samo želja".

"Većina kosovskih Albanaca definiše se primarno kroz to da su Albanci. Od kraja rata je njihova samosvest porasla. U slučaju ujedinjenja sa Albanijom to bi došlo do izražaja pri raspodeli moći između regiona. Na Albaniju se ne gleda više kao na neprikosnovenu maticu", ocenio je Šmit.

Zapitan da li bi bilo bolje da se Kosovo, koje je ionako samo na papiru multietničko, podeli između Srba i Albanaca, Šmit je rekao da je to "s obzirom na postojeći politički okvir teoretsko pitanje".

"Do sada ni srpska ni albanska strana nisu u vezi sa tim dale odgovarajuće jasne signale. Obe strane se čvrsto drže pretenzija na čitavu teritoriju Kosova", ukazao je istoričar.

Sumnja u izgradnju multietničke države?

Šmit je izrazio sumnju u mogućnost da se na Kosovu izgradi multietnička država, jer se istorijske predstave Albanaca i Srba međusobno isključuju.

"Da bi se izgradila multietnička država o kojoj se govori u ustavu (Kosova) bilo bi potrebno da se odreknu istorije i proglase nulti sat. To je nemoguće, jer je 17. jun 1999. za Srbe trenutak poraza, a za Albance trenutak oslobođenja", naveo je Šmit.

Ocenio je da je "strategija postizanja mira sa izraženim manjinskim pravima na Kosovu, kao i u Bosni i Makedoniji, samo pojačala formiranje etničkih blokova".

nzz/beta/nj