1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ujedinjenje izmenilo spomenike

Bojan Šarenac14. februar 2009.

Posleratni spomenici u Nemačkoj su usko vezani za kulturu sećanja. Dve novonastale države, Istočna i Zapadna Nemačka, izgradnjom spomenika tragale su za sopstvenom tradicijom.

https://p.dw.com/p/Gu5B
Spomenik američkog arhitekte Petera Ajzenmana u Berlinu posvećen žrtvama holokaustaFoto: AP

Dok je Istočna Nemačka naglašavala važnost radničkog pokreta i socijalizma, Zapadna Nemačka je obeležavala tradiciju demokratskih i građanskih pokreta. Profesor Jorg Haspel, konzervator „Berlinskog zavoda za spomenike“, govori o spomenicima nastalim u dve nemačke države nakon Drugog svetskog rata: „Ključno je to da su obe nemačke države od koncentracionih logora nacističke Nemačke stvorile spomenike sećanja na žrtve nacizma. Istočna Nemačka je dala više značaja borcima protiv fašizma. Tako je na primer u Istočnom Berlinu nastao spomenik posvećen poginulima u španskom građanskom ratu, što je tada u Zapadnoj Nemačkoj bilo nezamislivo. S druge strane, u Zapadnoj Nemačkoj spomenici su često posvećivani nekoj specijalnoj grupi – Jevrejima, homoseksualcima ili Romima nastradalim za vreme Trećeg rajha. Važna stilska razlika je što su u Istočnoj Nemačkoj uglavnom građeni realistični, a u Zapadnoj Nemačkoj apstraktni spomenici.“

Lenin Monument
Lenjinova statua u Litvaniji nakon obaranja 1991. - ni u Berlinu nije "preživela"Foto: AP

Posle pada Berlinskog zida postavilo se pitanje šta raditi sa spomenicima iz komunustičkog vremena Istočne Nemačke. 1993. godine, u Berlinu je održan veliki međunarodni kongres na kome se raspravljalo o tome. Došlo se do zaključka, da bi te spomenike trebalo sačuvati, kako bi se nove generacije upoznale sa umetnošću i propagandom prošlog vremena. Spomenici su istorijski dokumenti jednog vremena, ali i instrument za podizanje političke svesti građana.

Međutim, po rečima profesora Haspela nisu svi istočnonemački spomenici sačuvani: „Berlinska Lenjinova statua je deponirana. Uklonjeni su i spomenici koji su veličali istočnonemačke graničare, odgovorne za smrt mnogih ljudi. Svi ostali spomenici su sačuvani.“

Spomenik koji poseti tri i po miliona ljudi

Nakon ujedinjenja Nemačke promenile su se forme spomenika. Najbolji primer za to je ogroman spomenik Petera Ajzenmana. Nalazi se u samom centru Berlina i posvećen je Jevrejima koji su stradali za vreme nacizma. Spomenik ima površinu od 190 hektara i oko tri i po miliona posetilaca godišnje. On nije samo pomen nastradalima, već i mesto gde se mogu sakupiti informacije o najmračnijem periodu nemačke istorije.