1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ukradi siromašnima da bi dao bogatima

Andreas Beker26. novembar 2008.

Svetska finansijska kriza ne pogađa samo najrazvijenije zemlje sveta, već daleko više zemlje u razvoju. U vreme kada se stotine milijardi ulažu u spasavanje banaka ne sme se zaboraviti i na pomoć siromašnima.

https://p.dw.com/p/G2DU
Pomoć siromašnima ne sme stati
Pomoć siromašnima ne sme statiFoto: AP

Imajući u vidu stotine milijardi dolara namenjenih spasavanju posrnulih banaka u Sjedinjenim Američkim Državama, Nemačkoj i drugim razvijenim zemljama, trenutak je da se svetska zajednica podseti i na druge važne zadatke, kaže nemačka ministarka za razvoj Hajdemari Vičorek Cojl.

„Svakoj vladi koja je izdvojila milijarde za spasavanje banaka mora se reći: ako ima novca za to, onda mora biti novca i za spasavanje sveta od gladi, siromaštva, nezaposlenosti i klimatskih promena.“

Pojedini stručnjaci smatraju da finansijska kriza posebno pogađa zemlje u razvoju. Banke su krajnje uzdržane kada je reč o kreditima, kompanije odlažu investicije, povlače novac i izbegavaju bilo šta što bi moglo predstavljati rizik.

Uoči sastanka u Dohi
Uoči sastanka u DohiFoto: picture-alliance/dpa

Odliv novca veći od pomoći koja stiže

U Dohi će se razgovarati o ostvarivanju milenijumskih ciljeva - borbi protiv siromaštva, obrazovanju, boljoj zdravstvenoj zaštiti - lista je dugačka, ali uvek na kraju ostaje pitanje: odakle novac za sve to?

O novcu će biti sporova i u Dohi, ali novac za razvoj samo je jedna od tačaka dnevnog reda, kaže Jens Martens iz evropskog biroa nevladine organizacije Global polisi forums.

„Uglavnom govorimo o pomoći za razvoj koja ide sa severa ka jugu - to je oko sto milijardi evra godišnje. Međutim, procenjuje se da svake godine sa juga na sever beži kapital u vrednosti između 700 i 900 milijardi dolara i on završava na bankovnim računima u poreskim oazama kao što su Lihtenštajn, Švajcarska ili Kajmanski otoci. Dakle, nisu zemlje juga preplavljene novcem, nego se novac odliva iz njih.“

Viljuškar za dolar, maramice za hiljadu

Nemačka ministarka za razvoj Hajdemari Vičorek Cojl
Nemačka ministarka za razvoj Hajdemari Vičorek CojlFoto: AP

Martens dodaje da novac ne iznose samo korumpirane elite tih država, nego i međunarodni koncerni, jer na taj način štede na porezima i carinama.

„Ima mnoštvo primera kao onaj da se iz Afrike izvoze viljuškari za dolar i 66 centi po komadu, a uvoze papirne maramice za hiljadu dolara po pakovanju. Ti trikovi, a bezbroj ih je, služe kako bi kompanije iskazale dobitke, odnosno gubitke tamo gde im je to najpovoljnije. U zemljama u kojima su najniži porezi iskazuju dobitke, tamo gde moraju da plate veći porez - gubitke.“

Ministarka Vičorek-Cojl kaže da će se nemačka vlada posebno angažovati u sprečavanju bekstva kapitala. Što se međunarodne trgovine tiče, ne očekuje nikakve rezultate, jer su pregovori ionako blokirani u Svetskoj trgovinskoj organizaciji.