1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Ulični rat „predsednika“ u Obali Slonovače

24. decembar 2010.

Najmanje 173 osobe su poginule u neredima nastalim posle izbora u Obali Slonovače, saopštile su Ujedinjene nacije. U toj zemlji su dva kandidata proglasila pobede i održala odvojene ceremonije inauguracije.

https://p.dw.com/p/QjvE
Pristalice Lorana Gbagba
Pristalice Lorana GbagbaFoto: picture alliance/dpa

Barikade, zapaljene gume i žestoke ulične borbe su slike Abidžana, glavnog grada Obale Slonovače, kao i provincija. Sve tužno podseća na vreme oružanih sukoba od 2002. do 2007. godine. Oba tabora koji su u suštini ista. Izborna komisija je nakon predsedničkih izbora 28. novembra proglasila lidera opozicije Alasana Uataru za pobednika. Međutim, Ustavni sud, koji je pod kontrolom predsednika Gbagboa, odluku Izborne komisije proglasio je nevažećom.

Alasan Uatara – miljenik Zapada

Alasan Uatara uživa međunarodnu podršku, jer je stekao ugled kao zamenik direktora Međunarodnog monetarnog fonda i predsednik vlade Obale Slonovače tokom devedesetih. Za njega se smatra da je nadareni diplomata i iskusni političar, koji zna kako da se suvereno kreće na međunarodnoj sceni. Njegova porodica potiče sa severa zemlje, odakle je i dobio najviše glasova.

Uatara (l) i Gbagbo (d) pozvali su zajedno 27. oktobra na smirivanje tenzija. Međutim, posle izbora sve je palo u vodu
Uatara (l) i Gbagbo (d) pozvali su zajedno 27. oktobra na smirivanje tenzija. Međutim, posle izbora sve je palo u voduFoto: picture-alliance/dpa

Još na predsedničkim izborima 2000. godina Uatari nije bilo dozvoljeno da se kandiduje. Najviši sud Obale Slonovače mu je zabranio jer nije „ivorskog porekla“ (prim. red: po imenu zemlje Cote d’ Ivoire – Obala Slonovače). Pojam „ivorske nacionalnosti“ je bio argument koji je krajem devedesetih godina korišćen da bi se isključili nepoželjni političari i time umanjile njihove šanse za učešće u vlasti. To nije važilo samo za politiku, već i za vojsku. U jednoj multietničnoj državi kao što je Obala Slonovače takva politika je značila ukidanje privilegija i sistemsku diskriminaciju četvrtine stanovništva. Upravo zbog toga je Uatara stekao popularnost, posebno kod doseljenika druge generacije koji zahtevaju puno državljanstvo i prava u toj afričkoj državi.

Taj konflikt je jedan od glavnih uzroka krize i nastanka pobunjeničkog pokreta „Nove snage“ (Forces Nouvelles). Još 2002. godine slede napadi na režim Gbagboa, koji su se sa severa usmeravali ka glavnom gradu Abidžanu. Politički ekspert Žil Jabi smatra da upravo ta veza je veoma bitna da bi se sukob shvatio. „Jedan od najbitnijih zahteva ‘Novih snaga’ tokom oružanog sukoba bilo je rešavanje pitanja nacionalnosti. Tu se postavljalo pitanje koji kandidati mogu da izađu na izbore i da li je Alasan Uatara među njima. To znači da od samog početka oružana borba ‘Novih snaga’ je bila povezana sa Uatarinom političkom borbom za priznavanje njegove nacionalnosti“, tvrdi Jabi.

Loran Gbagbo – zbacio huntu

Uporište predsednika Gbagboa se nalazi na jugu zemlje. On je na vlasti još od 2000. godine kada je prevratom sklonio sa vlasti vođu hunte, generala Gueija. Loran Gbagbo je tada važio za nosioca nada otpora protiv jednopartijskog sistema. Džeremi Sukru, koji je organizovao javne debate, podržava Gbagboa. „Svi mi podržavamo program predsednika Gbagboa, jer ga smatramo ispravnim. Svi mi koji ga podržavamo spremni smo da branimo institucije naše zemlje i njegov život, kao i na određeni način civilno društvo naše zemlje“, kaže Sukru.

Protest pristalica opozicije
Protest pristalica opozicijeFoto: AP

Nasilje je zajednički imenitelj oba tabora. Gbagbo uživa podršku paramilitarne grupe pod nazivom „Mlade patriote“, koja je pod komandom harizmatičnog Šarla bije Gudea, inače ministra za omladinu. Kada on na ulicama Abidžana poziva na „potpuno oslobođenje zemlje“, onda se to odnosi na „oslobođenje“ od političkih protivnika, stranaca i mirovnih trupa Ujedinjenih nacija. Mladi se nadaju da borbom za Gbagboa obezbeđuju bolju perspektivu i možda neki dobar posao. Žil Jabi smatra da je to u suštini odnos davanja i primanja. „Za njihovu podršku pristalice Gbagboa dobijaju čitav niz privilegija i povlastica“, kaže Jabi.

Novčani pokloni i unapređivanja preko reda su Gbagbou obezbedili podršku vojske. Republička garda, deo vojske Obale Slonovače koja je zadužena za zaštitu državnih institucija, je takođe odana Gbagbou. Komandni centar za bezbednosne operacije, paramilitarna elitna grupa protiv organizovanog kriminala u Abidžanu se po potrebi upotrebljava kao Gbagboova privatna vojska.

Za sada sve Gbagboove pristalice koje sa na ključnim mestima u društvu Obale Slonovače ne nameravaju da mu otkažu lojalnost. Međutim, stručnjaci procenjuju da bi, ukoliko bi međunarodna zajednica povećala pritisak i time izolovala Gbagboa, opala podrška koju on uživa.

Autori: S. Blanšar / U. Šefer / O. Cvijanović

Odg. urednik: Nemanja Rujević