1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Umesto da je poklanjaju, staru odeću prodaju

3. april 2012.

Ljudi često ne žele da bace staru odeću u smeće nego je radije poklanjaju onima kojima je neophodna. U Nemačkoj ćete često na ulazima videti vreću sa odloženom odećom, namenju raznim humanitarnim organizacijama.

https://p.dw.com/p/14X0c
Stara odećaFoto: AP

Ipak, kontejneri za prikupljanje stare odeće su samo prva karika u lancu komercijalnog ciklusa na čijem kraju se često nalazi štand sa tekstilom u Africi. Poslovanje sa starom odećom je prepuno kontoverzi.

U Nemačkoj se poklanja daleko više odeće nego što je neophodno za socijalni rad humanitarnih organizacija. To je i glavni razlog za komercijalizaciju donirane korišćene odeće. Organizacije poput Crvenog krsta najčešće odeću ne sakupljaju same, nego ustupaju svoj logo onima koji to rade. Često se ta odeća koristi u komercijalne ciljeve.  

Odeća se sortira u posebnim centrima i u zavisnosti od kvaliteta koristi se kao sirovina ili odlazi u „second hand“ radnje. Prikupljanje, sortiranje i transport odeće spojeno je sa određenim troškovima. Andreas Fogert generalni direktor „FairWertung“ krovne organizacije, u kojoj se nalaze crkvene, profitne i druge srodne organizacije koje se zalažu za veću transparentnost i kada se radi o sakupljanju stare odeće, kaže. „Ljudi često žele da plate za dobijenu staru odeću. To je pitanje časti, čak i u Africi. Potražnja za besplatnom odećom ne postoji.“

Ugrožena lokalna tekstilna industrija

U Africi su ljudi spemni da kupe staru odeću iz Evrope ili Severne Amerike i pri tom vode računa o povoljnoj ceni, dobrom kvalitetu i velikom izboru odeće. Na tom planu korak ne mogu da održe ni lokalni tekstilni proizvođači tekstila niti uvezena odeća iz Kine. Procenjuje se da se u Africi 60 do 80 odsto potreba za garderobom zadovoljava upravo starom odećom.

Andreas Fogert smatra pozitivnim činjenicu da se ovakvom opskrbom siromašnih ljudi poboljšava njihova situacija. „Potražnja za starom odećom u svetu je u porastu. Razlog leži u oslabljenoj kupovnoj moći i smanjenju ličnih prihoda kod velikog broja ljudi.“

Sporno je pitanje da li zaista samo siromašni kupuju staru odeću ili to čine i osobe iz srednjeg sloja. Mnogi kritičari smatraju da je upravo to razlog za pad lokalne tekstilne proizvodnje u afričkim zemljama. Friedel Hic Adams iz nevladine organizacije ukazuje na negativne efekte poklonjene odeće. „Jedna studija je pokazala da je do pada proizvodnje lokalnih tekstilnih industrija, došlo zbog uvoza stare odeće. Za drugu polovinu odgovorni su loši proizvodni procesi. Ironija je da je u osnovi ovog problema želja da se pomogne.“

Mann Kleidung Kleiderschrank Hemden anziehen Flash-Galerie
Ne bacajte, poklonite jeFoto: Fotolia/detailblick

Planira se ograničenje uvoza

Nigerija i druge zemlje su zabranile uvoz takve odeće ili planiraju ograničenje uvoza. „Nigerija, Južna Afrika i Etiopija su imale dobar razlog za zabranu uvoza stare odeće. Gana, Tanzanija, Uganda i Ruanda takođe imaju svoje razloge za ograničavanje uvoza. Na taj način žele da ožive lokalnu industriju.“

I u Nemačkoj postoje skeptici kada se radi o ograničavanju uvoza starog tekstila u afričkim zemljama. Ipak, stručnjaci su u jednoj stvari složni: pored činjenice da u Nemačkoj postoji previše kontejnera za prikupljanje stare odeće, zapažena je i nedovoljna transparentnost u takvim aktivnostima. Nemački potrošači i donatori moraju da budu obavešteni da se odećom koju su poklonili trguje - ni više ni manje od toga.

Autori: Ruta Kristina / Željka Bašić-Savić
Odg. urednik: Jakov Leon