1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Umesto staračkog doma – robot!

29. april 2010.

Grupa istraživača predvođena stručnjacima sa Tehnološkog univerziteta u Ajndhovenu povezaće nove robote sa takozvanim pametnim kućama, kako bi omogućila starijim osobama da ne zavise od pomoći drugih ljudi.

https://p.dw.com/p/N9X8
Roboti će raditi u pametnim kućama
Roboti će raditi u pametnim kućamaFoto: AP

Istraživački projekat koji je nedavno otpočeo zove se KSERA (Knowledgeable Service Robots for Aging) i prvenstveno je usredsređen na ljude sa hroničnom opstruktivnom bolešću pluća. Prema prognozama Svetske zdravstvene organizacije, do 2030. godine ta bolest, koja najčešće pogađa upravo starije ljude, biće treća na listi najčešćih uzroka smrti.

U naredne tri godine trebalo bi da budu završena tri probne kuće, prenosi „Science daily“. Ona će biti opremljena robotom i kućnim sistemom „smart home“. Glavnu ulogu igraće „domaći“ robot. On bi trebalo da prati pacijente po kući, da zna njihove navike, da ih izbliza posmatra, da im daje savete, pojačava i smanjuje klima uređaj, kao i da upozorava doktora kada se pacijent ne oseća dobro. Pored toga, robot takođe treba da zabavi pacijente i to kroz internet i video snimke.

„Hoćemo da pokažemo šta je moguće u ovom domenu“, rekla je koordinatorka projekta doktorka Lidija Mesters o cilju istraživanja.

Ona naglašava da ova nova vrsta inteligentne kućne nege neće biti hladno okruženje. „Trebalo bi da bude što je moguće više domaćinska atmosfera. U najboljem slučaju, jedini deo tehnologije koji ćete moći da vidite je robot. Taj robot će biti kontakt za sve druge sisteme u domaćinstvu. Inače, kuća bi trebalo da izgleda toplo.“

Hoće li robot tužakati štićenike?

Posebna pažnja poklanja se i etičkim pitanjima. Robot takođe mora da daje dobre savete pacijentima, ali ne bi trebalo da glumi policajca, objašnjava Mestersova. Šta bi na primer robot trebalo da uradi kada pacijent koji pati od hroničnog bronhitisa zapali cigaretu? Šta robot treba da prenese centralnom operativnom sistemu, a šta ne? Mestersova kaže: „Moramo da definišemo jasne granice, pošto će robot konstantno da meri i vidi privatne podatke pacijenata.“

Čitav projekat ima budžet od skoro četiri miliona evra. Od toga 2,9 miliona pokriva Evropska unija. U istraživanju učestvuju još italijanski istraživački centar „Instituto Superiore Mario Boella“, bečki Tehnološki Univerzitet, Univerzitet u Hamburgu, italijanska ICT kompanija Konsoft, Centralni evropski tehnološki institut iz Beča i izraelska služba za zdravstvenu negu Makabi.

Autori: sciencedaily / Tijana Milunović

Odg. urednik: Nemanja Rujević