1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Umetnost za solidarnost

Ivana Ivanovic2. oktobar 2007.

Umetnica Ziglinde Kalnbah izložbom fotografija na temu Japan i Nemačka, predstavila se nemačkoj publici. Projekat „a performance life“čini deo izložbe, a svi učesnici mogu da iskažu solidarnost prema obolelima od raka.

https://p.dw.com/p/Blsb
Slavlja su tema izložbe Ziglinde KalnbahFoto: Abdo El Mikhlafy

Naziv izložbe fotografija „Rajngold-Šinkanzen“ povezuje evropsku sa japanskom kulturom. Ziglinde Kalnbah je, želeći da ukaže na brz tempo življenja i globalizaciju, za naziv uzela imena starog nemačkog luksuznog voza i japanskog, koji brzinom od 300km/h povezuje severni sa južnim delom Japana. Njene fotografije pokazuju da se gradovi, načinom života ljudi, kao i modernom arhitekturom, ne razlikuju puno jedni od drugih. Sa druge strane Ziglinde traga i za individualnim, tzv. kulturnim konstantama koje pre svega pronalazi u slavljima. U Japanu je to Nebuta festival, a u Nemačkoj, Karneval u Kelnu. Kulturni kritičar Jirgen Rap kaže:

„Nebuta je festival u severnom Japanu koji samo tamo postoji! Za ljude je izduvni ventil iz svakodnevice. Dva sata ekstatično igraju i doboširaju na ulicama. I deca su deo slavlja, odevena u tradicionalnu nošnju, slamneni šešir ukrašen perjem, ali i kimona. Niko ne pije, za razliku od Karnevala u Kelnu, u javnosti ne mozete videti pijanog Japanca. Dok igraju uz jednolične tonove flaute uzvikuju:

Rasa rasa rasa ra, rasa rasa rasa ra!

To je neka vrsta poziva na boj, ali i oponašanja glasova iz prirode.“

Karneval u Kelnu je sinonim za višednevno slavlje bez prestanka, u kome maskirani karnevalci piju, igraju i flertuju opijanje. Karnevalske grupe sa svojih kola dobacuju slavljenicima “kamele” odnosno bonbone. Ziglinde se uprkos traganju za indivudualnim, vraća zajedničkim potrebama i ponašanjima ljudi:

„Na fotografijama se vidi radost ljudi koji slave Nebuta festival i Karneval u Kelnu. Prenose atmosferu slavlja u kojoj se sopstveno vidi u stranom, i strano prepoznaje u sopstvenom. Slavlje i druženje jesu taj kvalitet života, koji nadilazi kontinentalne granice.“

Razumevanje i solidarnost za Ziglinde imaju magičnu ulogu u procesu izlečenja. Ova umetnica, i sama izlečena od raka, predstavlja uz izložbu i projekat “a performance life”:

„Ne postoji bolja veza sa projektom od ove izložbe. Iz depresije sam nalazila izlaz u bojama, prirodi i slavlju ljudi. Nije reč o odbacivanju, naprotiv. Rak je teška bolest, ali čovek ne sme da izgubi iz vida ostale aspekte života. Solidarnost i razumevanje, razmena energije tokom zajedničkog slavlja je nešto čudesno. Misliti na druge sa lepim željama, u formi potpisa ili slike, srž je projekta „a performance life”.

Projekat solidarnosti prema obolelima od raka započet je 2001. i biće završen 2008. godine. Predstavljen je u Japanu, Srbiji, Crnoj Gori i drugim zemljama. Ziglindi je iskustvo sa projektom bilo vrlo pozitivno, ali ne od samog početka:

„U Japanu je reakcija bila: „a to hoćete da radite, bolje uzmite nešto drugo.“ Tema raka je i kod nas vrlo tabuizirana. Ali projekat je upravo suprotno pokazao. Ljudi su se zaustavljali da bi dali potpis. Japanci inace suzdržani, otvoreno su učestvovali, što je delom uklonilo i moje predrasude. Ima naravno i onih koji imaju problema sa ovom temom. Ali ova izložba fotografija je dobra prilika da se te prepreke prebrode. Posetioci su najpre konfrontirani sa lepim slikama, a potom i sa realnošću života. Ko ima nešto lepo, on može lepo i da pruži. I to lepo se stalno zbraja, što obolelima puno znači.“

Na Ziglinde je predstavljanje projekta u Tivtu prošle godine ostavilo poseban utisak:

„U Tivtu je izložba bila poseban doživljaj za mene. Sve se poklopilo. Tivat je divan i vreme je bilo divno. Lepota živih slika spolja združila se sa izložbenim fotografijama. Ljudi su bili prijateljski raspoloženi i otvoreni za projekat „a performance life“.

2009. godine Ziglinde će sve sakupljene doprinose transformisati u jedno apstraktno delo, i predstaviti na svetskim izložbama. O projektima nakon toga sa mirnoćom kaže:

“Umetnost je neodvojivi deo života. A život i životnost znače ići dalje.”