1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Univerzitet Georg-Avgust u Getingenu

3. septembar 2010.

U Getingenu mladi ljudi mogu da studiraju skoro sve. Većina instituta su smešteni izvan grada u sklopu dva moderna studentska kompleksa.

https://p.dw.com/p/P3bm
Univerzitet u Getingenu
Univerzitet u GetingenuFoto: AP

Univerzitet Georg-Avgust u Getingenu otvoren je davne 1737. godine, što ga čini najvećim i najstarijim univerzitetom u pokrajini Donja Saksonija. Trenutno fakultetsku nastavu prati blizu 24.000 studenata. Od 2007. godine ovaj univerzitet je dobio podršku države u okviru programa jačanja izvanrednosti nemačke nauke (Excellence Initiative). Univerzitet je otvoren i teži saradnji sa drugim istaraživačkim centrima u gradu – Akademijom nauka, pet Instituta Maks Plank, Nemački centar za vazdušni i svemirski let, kao i Nemački centar za primate.

Na 13 fakulteta – 80 smerova

„Samostalno misliti, samostalno istraživati!“ – ono što je u vreme osnivanja ovog univerziteta bilo neobično, danas je sasvim normalno. Na 13 fakulteta mladi mogu da izaberu da studiraju sve osim tehničkih nauka. Glavne oblasti istraživanja su: hemija, fizika čvrstih tela, fizika materijala, biološka različitost i matematika, ali i germanistika, orijentalne nauke, nauke starog veka i teologija. Velika ponuda studijskih programa ovom univerzitetu je veoma bitna.

Knjige, knjige, i samo knjige

Najveća dragocenost na ovom univerzitetu su knjige. U staroj biblioteci najvažnija je zbirka nemačke naučne literature 18. i 19. veka. Knjige su dostupne svim studentima, ali ne mogu da se iznose izvan biblioteke. Stara biblioteka u centru grada sa svojom zbirkom odražava vreme osnivanja Univerziteta, donjosaksonska državna i univerzitetska biblioteka, koja se nalazi u sklopu humanističkih nauka, prikazuje moderno lice Univerziteta – velika je, pregledna i moderna.

Nobelovci iz Getingena

Universität Göttingen
Foto: picture-alliance/ dpa

U Getingenu je radilo 44 dobitnika najprestižnijeg naučnog priznanja – Nobelove nagrade. Jedan od njih je bio i Verner Hajsenberg (1901-1976), koji je priznanje za fiziku dobio 1932. godine za svoj rad o osnovi moderne kvantne teorije. Ili Bert Zakman (rođen 1942. godine), koji je za otkrivanje „funkcije jonskih kanala ćelije“ 1991. godine primio Nobelovu nagradu za medicinu.

I u inostranstvu na dobrom glasu

Univerzitet u Getingenu na dobrom je glasu ne samo u Nemačkoj već i u inostranstvu. Više od 2.500 studenata iz drugih zemalja došlo je da uči i da se usavršava u ovom gradu. Oni najčešće biraju ekonomiju, medicinu i filozofiju.

Autori: Grabovski, A. / S. Đukić-Blatarić

Odg. urednik: Nemanja Rujević