1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Upravljanje vodenim resursima između poplava i suša

26. jul 2021.

Dugo se govorilo o sušama u Nemačkoj, a sada je voda u delovima zemlje ljudima doslovce došla do grla. Kako se javni sektor priprema za obe krajnosti: borbu protiv poplava i suša?

https://p.dw.com/p/3y4U7
Deutschland Wetter l Starkregen in Berlin
Foto: Jörg Carstensen/dpa/picture alliance

U Nemačkoj je nadležnost za pitku vodu i otpadne vode u rukama opština. Neke od njih osnovale su udruženja za posebne namene kako bi mogli da rade efikasnije: na primer, opštine u poplavama pogođenom okrugu Ojskirhenu i na drugim područjima do nemačko-holandske granice organizovale su se u Udruženje za snabdevanje vodom Ajfel-Rur.

Dve krajnosti u snabdevanju vodom

Snabdevači imaju dovoljno vode za privatna domaćinstva i industriju: u Nemačkoj se tu uzima dugoročni prosek od 188 milijardi kubnih metara vode. To je zvanična zaliha vode koja odgovara otprilike dvostrukoj količini vode u Ženevskom jezeru. Prema Nemačkom saveznom zavodu za statistiku, 13,5 odsto količine vode je 2016. upotrebljeno za industriju, poljoprivredu ili elektrane kojima je potrebna voda za hlađenje.

Godišnja eksploatacija do 20 odsto vodenog potencijala smatra se neproblematičnom - međutim, vodeni resursi su od 2011. godine stalno ispod vodenih zaliha. U 2018. godini je samo 119 milijardi kubnih metara vode bilo dostupno u vidu obnovljivih resursa. Nakon tri posebno vruća i suva leta, stručnjaci su u januaru upozorili na suše koje će po njihovim procenama biti veoma rasprostranjene.

BdT mit Deutschlandbezug l Quagga-Muscheln im Bodensee
Pregled u postrojenju za snabdevanje vodom iz Bodenskog jezeraFoto: picture-alliance/dpa/P. Seeger

Bar kratkoročno, kompanije i udruženja za vodosnabdevanje će morati da se bore sa drugom krajnošću: brane, u kojima je nizak vodostaj odavno problem, sada su toliko opterećene vodom da bi moglo doći do njihovog pucanja.

Zaštita od poplave je delom stvar države

Jedna direktiva EU već desetak godina obavezuje države-članice da upravljaju rizicima od poplava. U Nemačkoj su za to u osnovi odgovorne pokrajine. Na primer, Porajnje-Palatinat, pokrajina koja je sada posebno pogođena, priprema procene rizika, planira i gradi zaštitne sisteme poput nasipa na „vodama prvog reda", odnosno plovnim putevima velikih i važnih reka kao što su Rajna i Mozel.

Savezna agencija za zaštitu životne sredine nedavno je nadregionalne mere na najvažnijim njemačkim rekama ocenila kao "delotvorne".

Symbolbild - Wasserquelle
Punjenje kanala za navodnjavanjeFoto: Getty Images

Ali - vodostaj Rajne nije imao nikakvog udela u poslednjoj katastrofi na zapadu Nemačke.

Reke Ar i Kil u Porajnju-Palatinatu i Erft u Severnoj Rajni-Vestfaliji, čije izlivanje je nanelo najveću štetu u ovim poplavama, ubrajaju se, međutim, u vode drugog reda; tu su opštine odgovorne za zaštitu od poplava. U Porajnju-Falačkoj pokrajina plaća do 90 posto troškova za zaštitu od poplava i obilnih kiša. Prema rečima premijerke Malu Dreyer, u dolinu Ara uloženo je 16 miliona evra. U Severnoj Rajni Vestfaliji postoji Fond za finansiranje takvih opštinskih projekata; u 2018. godini u njemu je bilo 66 miliona evra.

Klimatske promene

Obe ekstremne situacije - previše ili premalo vode - sve češće će pogađati Nemačku s obzirom na klimatske promene.

Da bi odgovorila na taj izazov, savezna ministarka za životnu sredinu Svenja Šulce dala je na izradu nacionalnu strategiju za vode. Između ostalog, cilj je da se vode učine čistijim i zdravijim, da se obnovi upravljanje vodama i predupredi nestašica vode.

Deutschland Zeche Zollverein | Sommerreise mit Umweltministerin Svenja Schulze, DW-Reportage
Svenja Šulce, nemačka ministarka za životnu sredinuFoto: Jens Thurau/DW

Jedna od ideja je i uvođenje "pametnih" tarifa za vodu, koje čine jeftinijom upotrebu vode u doba dana kada je mala potražnja; hijerarhije upotrebe trebalo bi da razjasne "kome je pre svega dozvoljeno da koristi vodu u slučaju regionalne nestašice".

Plan predviđa investicije od oko milijardu evra do 2030. godine, ali buduća savezna vlada mora o tome da donese obavezujuću odluku. Političari opozicione partije Zelenih su ovu strategiju nazvali "beskorisnom ako na kraju izostane njena realizacija".

Jedan od ključnih pojmova u novoj strategiji je "grad-sunđer". Cilj je da gradovi u budućnosti imaju dovoljno zelenih površina da bi one mogle da apsorbuju vodu - koja će potom oticati u podzemne vode. Ideja je i da se jake padavine preko reka ne slivaju nekontrolisano u more.

Pod utiskom trenutne katastrofe sa poplavama, krovno Udruženje za upravljanje energijom i vodama (BDEW) već je upozorilo da se betoniranje unutrašnjeg jezgra gradova mora smanjiti, a preostali izvori pitke vode zaštititi od prljanja. Izvršni direktor BDEW Martin Vajand upozorio je da: „naše resurse pitke vode ne smemo tako lakomisleno da stavljamo na kocku."

Pratite nas i na Fejsbuku, preko Tvitera, na Jutjubu, kao i na našem nalogu na Instagramu.