1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Uskršnji marševi za mir

20. april 2014.

I ove godine na hiljade ljudi u vreme Uskrsa izlazi na ulice mnogih nemačkih gradova i u Uskršnjim marševima protestuju protiv rata i naoružanja u svetu. Aktuelnih povoda ima više nego dovoljno.

https://p.dw.com/p/1BlGT
Foto: picture-alliance/dpa

Nemiri u Ukrajini, rat u Siriji, strahote u Sudanu ili Nigeriji. Uz to dolaze i podaci o Nemačkoj kao trećoj najvećoj izvoznici oružja u svetu, zatim rasprave o nužnosti snažnijeg angažmana nemačke vojske van granica zemlje. Istovremeno, ove godine se obeležava i 100. godišnjica od početka Prvog svetskog rata, velike katastrofe zapadne civilizacije.

Ovogodišnji uskršnji marševi imaju i više nego dovoljno povoda i tema za svoje tradicionalno okupljanje. Ove se godine širom Nemačke očekuje oko 80 mirovnih demonstracija i okupljanja, protestnih mitinga, mirovnih biciklističkih vožnji i planinarskih šetnji.

Početak niza manifestacija odigrao se već na Veliki petak u Dortmundu, gde su mirovni aktivisti odali poštu ubijenim političkim zatvorenicima i protivnicima nacističkog režima koji su streljani u aprilu 1945. godine, neposredno nakon kraja rata, u gradskom parku Romberg. Demonstracije i protestni marševi su održani i u nekim drugim gradovima, između ostalih i u istočnonemačkom Hemnicu, a nastaviće se sve do velikih završnih manifestacija na Uskršnji ponedeljak u većim gradovima poput Bohuma, Frankfurta ili Hamburga.

Ostermärsche Duisburg
Usršnji marš u DuisburguFoto: picture-alliance/dpa

Cilj: pokazati prisutnost

Veliki broj manifestacija ne znači nužno i veliki broj ljudi, koji se na njima okupljaju. "Odziv će prema našim procenama biti kao i proteklih godina", kaže Villi van Ojen iz organizacije Uskršnjih marševa u Frankfurtu. Dakle, nekoliko desetina učesnika u manjim mestima, pa do nekoliko hiljada u većim. Kada se zna da je u najsvetlijim danima nemačkog mirovnog pokreta početkom 80-ih, na Uskršnjim marševima učestvovalo i do 700.000 ljudi, to naravno nije puno. Ali masovna okupljanja i nisu glavni cilj mirovnih inicijativa i grupa u današnjoj Nemačkoj. "Nama je važno da pokažemo da je nemački mirovni pokret tu, da je prisutan i aktivan, i to u čitavoj zemlji", naglašava aktivista Ojen, koji je istovremeno i predsednik poslaničkog kluba Levice u pokrajinskom parlamentu u Hesenu. I Torsten Bonaker iz Centra za istraživanje sukoba sa Univerziteta u Magdeburgu, naglašava da se očekuje "značajno, a ne masovno okupljanje ljudi".

Uskršnji marševi u Nemačkoj su kao poseban oblik mirovnih protesta nastali krajem pedesetih godina prošlog veka, nakon što je vlada bivšeg nemačkog kancelara Konrada Adenauera donela odluku da se vojnom arsenalu Bundesvera pridoda i atomsko oružje. Prvi uskršnji marš u Nemačkoj je održan 1960. Uzor mu je bila „Kampanja za nuklearno razoružanje“, koja je 1958. - dve godine ranije - održana u Velikoj Britaniji i na kojoj je učestvovalo više od 10.000 ljudi. Narednih godina broj učesnika uskršnjih marševa širom Nemačke, iznosio je i do 700.000. Manifestacije su se održavale u više od stotinu gradova nekadašnje Zapadne Nemačke.

Ostermärsche Rhein-Ruhr
Rajn-RurFoto: picture-alliance/dpa

Najmasovniji marševi održani tokom 80-tih

Ipak, tokom sedamdesetih uskršnji marševi su izgubili na intenzitetu, pre svega zbog politike nekadašnjeg kancelara Vilija Branta, koji se zalagao za poboljšanje odnosa kao i za sklapanje odgovarajućih ugovora sa Sovjetskim Savezom, Poljskom i DDR-om. Do velike renesanse je potom došlo tokom 80-ih, kada su zabeležene i manifestacije sa najviše učesnika. Povod je bila odluka vlada kancelara Helmuta Šmita da se u Nemačkoj stacioniraju tzv. krstareće rakete i rakete srednjeg dometa „Pershing II“ koje su mogle biti naoružane atomskim bojevim glavama i koje su sve bile usmerene prema ciljevima u tadašnjem Sovjetskom Savezu. Godine 1990. je prvi put organizovan zajednički uskršnji marš duž nekadašnjih granica između Zapadne i Istočne Nemačke.

Poslednjih godina broj sudionika je znatno opao. Prema mišljenju sociologa, Ditera Ruhta to delimično ima veze sa mešanjem tema: "Kada se istovremeno u javnosti raspravlja o različitim političkim temama, uvek nastaje neka vrsta konkurencije i potiskivanja nekih iz fokusa pažnje javnosti. A to je danas slučaj, kada se bavimo temama poput međunarodne finansijske krize ili krizom evra."

Flash-Galerie Deutschland Geschichte Friedensbewegung Ostermarsch
Arhivska fotografija (1982)Foto: AP

Torsten Bonaker objašnjava kako je "nakon okončanja hladnog rata između Istoka i Zapada sada puno teže pozicionirati se. Sada je sve puno komplikovanije nego što je to bio slučaj u vreme rasprave o razoružanju." To se recimo jasno pokazuje u slučaju građanskog rata u Siriji. A u Ukrajini poteškoću pričinjava činjenica da se tamo u vladi pored "dobrih demokrata" nalaze i osvedočeni desni ekstremisti. Tu je teško bez oklevanja opredeliti se za neku od strana. Osim toga teško je protestovati, kada već i vlada preuzima neka načela mirovnog pokreta i neke njihove zahteve. Tako je za mirovni pokret istovremeno i uspeh i poteškoća kada ministar privrede i zamenik kancelarke, socijaldemokrata Zigmar Gabriel, najavljuje da će se usprotiviti planiranom izvozu nemačkih tenkova Saudijskoj Arabiji, naglašava Ruht.

Priredio: Zoran Arbutina (dpa/dw)
Redakcija: Jakov Leon