1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Uspešna priča u vremenu krize

11. februar 2014.

Tzv. Start-ap preduzeća po pravilu se pojavljuju niotkuda i na isti način nestaju. Samo šačica njih uspeva da preživi. Međutim, Grčka beleži nekoliko novih Startup-preduzeća. Da li je to pokazatelj privrednog oporavka?

https://p.dw.com/p/1B6D9
Foto: DW/Bernd Riegert

Ova, 2014. godina, trebalo bi da bude dobra za Grčku i njenu privredu. Znakovi oporavka su tu. Po prvi put nakon šest godina očekuje se da privreda u toj zemlji zabeleži rast. Turizam već beleži ponovni rast, a povećava se i izvoz.

Nije odlučujući, ali je koristan pokazatelj oporavka i restrukturiranja grčke privrede – osnivanje mnogih IT-kompanija poslednjih godina. Start-ap kompanije niču kao pečurke posle kiše iako od njih devet – deset ne prežive početnu fazu. Ipak, u poslednje vreme, nekoliko njih uspelo je da se etablira, ne samo na grčkom, već i na međunarodnom tržištu. Jedan takva firma je „Taksibit“ (Taxibeat). Reč je o aplikaciji za pametne telefone pomoću koje možete da potražite i kontaktirate taksi-vozilo u vašoj blizini. Ta besplatna aplikacija može da se koristiti, osim u Atini i Solunu, i u Rio de Ženeiru, Sao Paolu, Meksiko sitiju, Oslu, Bukureštu i Parizu.

Kriza ima i pozitivne efekte

Panajotis Vrionis
Panajotis VrionisFoto: privat

U Grčkoj se još i pre izbijanja krize, 2010. godine, stvorila mreža inovativnih preduzetnika spremnih da se upuste u rizike. Reč je o mreži potencijalnih donatora i internet-portala koji su, na kraju, doprineli osnivanju mnogih preduzeća. Među pionirima te mreže je i „opencoffe“, urađen prema britanskom modelu. Oni organizuju sastanke za mlade preduzetnike, privatnike i investitore koji žele da svoja iskustva i znanja podele sa zainteresovanima.

Panajotis Vrionis jedan je od inicijatora tog projekta. Od osnivanja „opencoffe.gr“ 2007. godine, mnogo toga se uradilo, smatra on: „Danas postoji mnogo više načina kreditiranja novih preduzetnika nego ranije.“ Sada postoje četiri kreditna fonda koji delom podržavaju evropski program pod nazivom „Jeremie“. „U Grčkoj danas ima više investitora koji su spremni da se suoče sa rizicima finansiranja početnika.“ Taj mladi preduzetnik u krizi vidi i neke pozitivne efekte, jer investitori izbegavaju naizgled sigurne investicije, kao na primer akcije grčkih banaka ili državne obveznice. I danas, drugačije nego ranije, mnogi investitori su spremniji da investiraju u Start-ap kompanije.

Jedan od četiri fonda koji u Grčkoj pomažu Startup-preduzeća jeste i „Otvoreni fond“, a i sam taj fond je Startup-preduzeće. On danas raspolaže finansijskim sredstvima u visini od skoro 12 miliona evra. Suosnivač Jorgos Ciralis kaže da je reč o pravoj pravcatoj poplavi zahteva za dodeljivanjem kredita. „Kada je 'Otvoreni fond' počeo s radom 2011, naš cilj je bio promet u visini od pet miliona evra. Više od toga smatrali smo nepotrebnim. Ali, od tada se mnogo toga dogodilo. Fond danas na raspolaganju ima 11,7 miliona evra, a sa dva i po miliona podržava deset projekata. Sada je jasno da naša sredstva nisu dovoljna za sve zahteve koji daleko premašuju ponudu kapitala fonda. U isto vreme, i kvalitet aplikacija se poboljšava, smatra Ciralis.

Jorgos Ciralis
Jorgos CiralisFoto: privat

Osnivanje preduzeća za samo nekoliko dana

Spiros Majatis je suosnivač Start-ap preduzeća „Workable“. Njegov računarski program olakšava preduzećima evaluaciju prijava za zapošljavanje. Danas to preduzeće osnovano 2012. ima klijente u 30 različitih zemalja. Majatis veruje da je za opstanak nekog novog preduzeća u Grčkoj najveća prepreka birokratija. „Mnogo toga još mora da se uradi kako bi se unapredila struktura ukupnog sistema, posebno banaka.“

Spiros Majatis
Spiros MajatisFoto: privat

Sada, suosnivač „Otvorenog fonda II“, Jorgos Ciralis ima malo više samopouzdanja i savetuje svima, posebno mladim preduzetnicima, da imaju malo više strpljenja s grčkom državom koja prolazi kroz tranziciju. On takođe zna da država češće postavlja prepreke nego što pruža pomoć, ali i ističe da se posljednjih godina ipak mnogo toga uradilo na pojednostavljenju procedure za osnivače novih firmi. U nekom smislu i „Otvoreni fond II“ može da računa na državni aparat, jer i on se delom finansira državnim, odnosno novcem iz sredstava Evropske unije. Na kraju krajeva, ukazuje on, da bi se glomazni državni aparat pokrenuo, mora se biti strpljiv.

Autori: Stefanos Georgakopulos / Svetozar Savić
Odgovorni urednik: Ivan Đerković