1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Usvojeni standardi za progon ilegalnih useljenika

Mihael Beker6. jun 2008.

Već godinama u EU traju pregovori o zajedničkoj politici prema azilantima. Na sastanku u Luksemburgu (05.06.) ministri unutrašnjih poslova zemalja članica Unije konačno su usvojili neke standarde o tom pitanju.

https://p.dw.com/p/EEvU
Migranti u Grčkoj čekaju da dobiju produženje boravišne dozvole
Migranti u Grčkoj čekaju da dobiju produženje boravišne dozvoleFoto: AP

Situacija u Iraku je dramatična. Milioni Iračana su bili primorani da napuste svoje domove, a neki i svoju zemlju. Samo tokom prošle godine je u nekoj od država Evropske unije, 40.000 Iračana zatražilo azil, od toga u Nemačkoj 5500. Nemački ministar unutrašnjih poslova Volfgang Šojble o tom problemu kaže: "Mi gotovo svakog meseca primimo jedan broj Iračana. Veliki broj njih traži azil."

Debata o tome kako rešiti problem tolikog broja izbeglih na prostoru EU, koji traže azil ili čekaju na deportaciju i dalje traje. Ministar Šojble se zalaže za jedinstveno rešenje na nivou Unije. Šojble smatra da je najpre Hrišćanima u Iraku potrebno pomoći, jer su oni najčešće meta napada i progona. Teško da bi se u Briselu o toj ideji mogla postići saglasnost, kao i uostalom i o jedinstvenom rešenju problema velikog broja Iračana koji čekaju na deportaciju.

Minimum standarda za prijem prognanih

Ministri unutrašnjih poslova zemalja EU složni su u jednom. Na nivou EU mora postojati minimum standarda za prijem prognanih, davanje azila, kao i za deportaciju onih koji ga ne dobiju. Oni bi maksimalno mogli biti u pritvoru 18 meseci, ali ti propisi su od zemlje do zemlje EU različiti.

U nekim državama kao u Francuskoj ili Španiji, izbegle u pritvoru drže 30 do 40 dana. Ima i zemalja u EU koje čak i nemaju ograničenja u trajanju pritvaranja onih koji nemaju odobren boravak u zemlji.

Bez napretka u Nemačkoj

Ni u Nemačkoj se na tom planu ništa mnogo nije promenilo, priznaje Šojble.

Među raznim idejama postoji i inicijativa da svako lice koje čeka na deportaciju u EU treba da ima pravo na finansijsku pomoć u tom procesu. Nemačka vlada smatra da nije neophodna promena zakona koji regulišu to pitanje. Onaj ko nema osnova da pred sudom dokazuje svoje pravo na boravak, nema pravo ni na finansijsku pomoć, proističe iz nemačkih propisa.

Ukoliko bi na nivou EU postojala saglasnost o jedinstvenim pravilima za deportaciju, bio bi to samo jedan korak u usklađivanju politike azila u EU, ali i politike prema izbeglima. A to je još uvek po svemu sudeći daleka budućnost.