1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vanredno stanje, baklje, šerpe i izbori

7. maj 2020.

Srbija je ukinula vanredno stanje, i sledeći korak je najverovatnije održavanje parlamentarnih izbora. Opozicija uglavnom kritikuje ovu odluku vlasti.

https://p.dw.com/p/3btXH
Serbien Parlament
Foto: DW/N. Rujevic

Srbija je ukinula vanredno stanje, i sledeći korak je najverovatnije održavanje parlamentarnih izbora 21. juna. Iako Srbija i dalje ima preko 100 slučajeva zaraženih dnevno, kao i smrtne slučajeve od korona virusa, premijerka srpske Vlade Ana Brnabić kaže da je Srbija ispunila svih šest uslova Svetske zdravstvene organizacije za ukidanje vanrednog stanja. Struka je bila jednoglasno za ukidanje vanrednog stanja, ali će na snazi ostati epidemiološki nadzor i brojne mere, pre svega održavanje fizičke distance i nošenje maski i rukavica.

Opozicija uglavnom kritikuje ovu odluku vlasti, i ocenjuje da vladajuća stranka na ovaj način dodatno ugrožava zdravlje građana Srbije. Taj stav se mogao čuti i u nekim evropskim krugovima, koji takođe smatraju da možda ipak nije bilo potrebe za organizovanjem izbora dok pandemija još traje, i da su oni mogli biti održani kasnije do kraja godine. To bi najverovatnije značilo produženje vanrednog stanja, i sa sobom nosi mnoge pravne prepreke. Opozicija smatra da bi nakon svega trebalo bar još šest meseci pauze do izbora. Što se tiče bojkota izbora, većina opozicionih stranaka ostaje pri toj odluci- jedino Pokret slobodnih građana (PSG) razmišlja da ipak izađe na izbore.

Vlastima se žuri

Kritičari ovako brze odluke o izborima napominju da se vladajućoj stranci očito žuri, i da je vidljivo da je ukidanje vanrednog stanja i relaksiranje mera doneto praktično preko noći.

„Konačni utisak jeste da i donošenje vanrednih mera i njihovo brzo ukidanje prosto zavisi od dnevne politike“, ističe za DW Dragan Popović, direktor Centra za praktičnu politiku.

„Zavisi od toga kako oni čitaju rejtinge, i bojim se da smo mi ovde odavno izgubili poverenje da neke institucije o nečemu odlučuju, ili ta famozna često pominjana struka“, kaže Popović.

Ostaje naravno i dalje prisutan ljudski strah koliko je ići ovako brzo na izbore zdravstveno bezbedno, nastavlja Popović.

„Virus je pre svega i dalje prisutan, svakoga dana se zarazi više od 100 ljudi. Izbori su bez obzira na sve mesto velikih okupljanja. Samo na biračkom mestu ćete imati preko 20 članova biračkih odbora, ne računajući ljude koji glasaju. Sve to je ipak i dalje jedna vanredna situacija“, naglašava Popović.

Izbori u neobičnim uslovima

Ako pogledamo države u okruženju vidimo da je neka vrsta relaksacije mera nastupila svuda, kaže za DW Dušan Spasojević sa Fakulteta političkih nauka.

„Izbore sa druge strane možemo da odložimo maksimalno do septembra, sa još jednim vanrednim stanjem, što baš ne deluje popularno. Neko veće odlaganje bi zahtevalo neki leks specijalis, neku tehničku vladu, što mi ne deluje politički realno. Možda je mogla da se dobije još neka nedelja do sredine jula, recimo, ali sve više od toga bi bilo preveliko izlaženje iz nekih okvira“, ocenjuje Spasojević.

Kada je reč o primedbama da će se na taj način ugroziti zdravlje građana Spasojević kaže da je pred nama još uvek mnogo nepoznanica:

Ne znamo tačno kako će izgledati nastava na fakultetima, kako će funkcionisati gradski saobraćaj- sve su to neke stvari, uključujući i izbore, o kojima će morati da se razmišlja u narednom periodu. Jeste donekle nezgodno što ćemo sada morati da imamo izbore, i to će u velikoj odrediti i izbornu kampanju“.

Šerpe protiv baklji

Lupanje u šerpe u 20.05 kao način iskazivanja opozicionog nezadovoljstva, i kontra kampanja paljenja baklji i jakog ozvučenja na beogradskim ulicama i krovovima, koju vlast organizuje u 20.30, trenutno izgledaju kao slika predstojeće kampanje.  U nedostatku masovnih okupljanja to će, pored kampanje u medijima, biti izgleda glavni oslonac političke borbe.

„Mi smo na primeru okupljanja ovih huligana sa bakljama videli da za pristalice vlasti već ne važe nikakve mere“, skreće pažnju Dragan Popović.

Aleksandar Vučić
Izbori u junuFoto: Reuters/A. Bronic

„Dakle, oni mogu da se okupljaju, mogu da hodaju tokom policijskog časa, oni mogu čak i da vrše prekršaje i krivična dela, i to bez ikakvog straha od zakona i kazni. Za opoziciju će važiti neka druga pravila, i sama ta kampanja će biti dosta čudna jer najveći deo opozicije neće ići na izbore- kakva će to kampanja biti, posebno u vreme vanredne situacije, tako da je to jedna potpuno neregularna atmosfera koja bojim se Srbiji ne može ništa pozitivno da donese“, smatra Popović.

Kampanja će svakako biti drugačija nego ikad, dodaje Dušan Spasojević.

„Možda ćemo videti nastavak duela šerpi i baklji, mislim da će biti posebno žestoko na društvenim mrežama, dok će najdosadnije verovatno biti na RTS kroz besplatne termine. Taj sukob šerpi i baklji je uneo dosta tenzija, i mislim da su ljudi zbog toga s pravom zabrinuti“, upozorava Spasojević.

Pad rejtinga nije verovatan

Postoji snažno uverenje da je nezadovoljstvo građana postupcima vlasti tokom vanrednog stanja narušilo rejting vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i Aleksandra Vučića. Koliko to lupanje u šerpe svedoči o padu rejtinga, a koliko je delimično i izraz frustracije zbog kompletne atmosfere oko pandemije korona virusa?

Dragan Popović ne veruje u pad rejtinga vladajuće stranke, jer kako kaže „ to uglavnom nije slučaj u ovakvim situacijama. U periodu krize ljudi se uglavnom okupljaju oko vlasti. Možda dođe do pada rejtinga nakon prolaska vanredne situacije, ali ona još uvek nije prošla bez obzira na sve pravne mere. A lupanje u šerpe zaista jeste i izraz frustracije i besa građana, jer imaju utisak da se nad njima sprovodi neki eksperiment, ali prosto ne verujem da to znači porast poverenja u opoziciju“, ocenjuje Popović.

Dušan Spasojević navodi da to jeste politički protest, ali ostaje problem za opoziciju kako da to prevede u podršku za sebe. „Tu situaciju smo imali i sa građanskim protestima, ali opozicija to nije uspela da artikuliše u svoju korist“, kaže Spasojević.

Izvestan broj opozicionih lidera ističe da je pravi razlog ovako brzih izbora ekonomska situacija, i da vlast želi na izbore što pre jer narod ostaje bez novca i posla. Naši sagovornici primećuju da nas ekonomska kriza svakako čeka, ali ističu da su pristalice SNS spremniji da prihvate slabije rezultate u kontekstu ekonomske krize.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android