1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Veća ovlašćenja evropskog predstavnika u BiH

5. april 2011.

Novi, evropski predstavnik u BiH, u sklopu svojih ovlašćenja, imaće čitav niz instrumenata koji će podrazumevati i restriktivne mere za one političare ili grupe koji vrše opstrukciju razvoja BiH.

https://p.dw.com/p/10nY5
Symbolbild EU Bosnien und Herzigowina DW-Grafik Olof Pock Datum 9.11.2010
Novi predstavnik neće tolerisati ako se u BiH grubo krši evropski put
U cilju jačanja svog prisustva u Bosni i Hercegovini, Savet Evropske unije doneo je odluku o postavljanju jedinstvenog evropskog predstavnika u zemlji koji će zarad podsticaja BiH na njenom evropskom putu na raspolaganju imati širok spektar ovlašćenja. Ona će istovremeno podrazumevati finansijsku i političku potporu, ali i neke restriktivne mere.
U pitanju je mehanizam sankcija koji već postoji u praksi EU, aktivira se po potrebi, a u slučaju BiH odnosio bi se na zamrzavanje fondova i zabranu putovanja za one političare ili grupe koji vrše opstrukciju razvoja zemlje ili njenog teritorijalnog integriteta. Te mere budući šef evropske delegacije, ujedno i specijalni evropski predstavnik u BiH, donosio bi uz konsultacije sa zemljama članicama Unije.
Visoki predstavnik Valentin Incko, čija će kancelarija za prvo vreme paralelno funkcionisati sa novim evropskim predstavnikom u BiH, povodom mogućih novih evropskih restriktivnih mera za Dojče vele kaže: „Ja ne bih hteo da spekulišem šta će novi predstavnik EU da radi, ali on sigurno neće tolerisati ako se grubo krši evropski put ili dogovor o stabilizaciji i asocijaciji, ili ako neki političar nikako ne želi da se napravi cenzus, popis stanovništva- to će biti slučajevi u kojima bi mogao reagovati.“
New York - Valentin Inzko in der UN 3 - Porträt
Incko preporučuje budućem predstavniku rad na dva kolosekaFoto: Sasa Rajacic
Incko kaže da će budući evropski predstavnik u BiH biti u „prvom planu“ i da će biti zadužen za evropsku agendu, dok će OHR zadržati bonska ovlašećenja i nadgledati implementaciju Dejtonskog sporazuma. Uspostavljanjem bolje funkcionalnosti zemlje, OHR bi trebalo da prvo bude izmešten u Brisel ili Ženevu, a zatim i ugašen.
Restriktivne mere kao „poslednje rešenje“
Iako je Brisel, objavljivanjem u „Službenom glasniku EU“, zvanično odobrio odluku o primeni mogućih sankcija za pravna i fizička lica čije aktivnosti podrivaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak ili Dejtonski mirovni sporazum, evropski zvaničnici u uglavnom se slažu da bi takve mere mogle biti poslednje u nizu mogućih instrumenata koji bi novi evropski predstavnik mogao da upotrebi zarad ubrzanja napretka i evrointegracija u BiH.
U prvi plan se tako stavlja politički uticaj koji EU, preko svog ojačanog predstavnika, može da ima na aktere u BiH. Kao neophodan, navodi se i odlučan, jasan i jedinstven nastup evropske 27-ce u BiH, a restriktivne mere dolaze tek na kraju.
Specijalni izvestilac Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Doris Pak, za Dojče vele kaže da se ona u svojim izveštajima, uvek zalagala za korišćenje svih instrumenata kojima raspolaže EU, kako bi političari u BiH „shvatili da moraju da rade svoj posao“.
Frau Doris Pack speaking for DW
Doris Pak: Prošlo je 12 sati, moraju nešto da uradeFoto: DW
„Mi nemamo mnogo drugih mogućnosti. Imamo naše odnose, finansijske odnose, i možemo da dajemo izjave, usvajamo rezolucije, ali to nije dovoljno da bi oni zaista shvatili da je već ’prošlo 12 sati’ i da moraju nešto da urade“, rekla je Doris Pak.
Odluku Saveta Evropske unije o mogućoj primeni restriktivnih mera u BiH, pored 27 država članica, trebalo bi da podrže i sve države kandidati ili potencijalni kandidati za članstvo u EU.
BiH potreban rad na dva koloseka
U očekivanju da visoka predstavnica EU Ketrin Ešton, imenuje novog evropskog ambasadora u BiH, koji bi, kako se u diplomatskim izvorima može čuti, najverovatnije trebalo da bude Britanac ili Nemac, visoki predstavnik međunarodne zajednice, koji ostaje na toj funkciji, Valentin Incko, ima i preporuke za svog naslednika na mestu specijalnog predstavnika EU u BiH.
„Prvo bih mu rekao da se upozna sa državom, političarima ali i sa običnim ljudima, ’rajom’, koji su divni ljudi. Rekao bih da istakne da je EU sada prisutnija snažnije, da ima nove instrumente i jasnu podršku Brisela. Preporučio bih mu i da proba da napravi, kod rada Vlade, dva koloseka: jedan koji će se baviti svakodnevnim pitanjima, gde su nesuglasice nepoželjne, ali moguće. Drugi kolosek bi se bavio evropskim pitanjima, a da se tu zaista ide ubrzano“, kaže Incko.
Incko zaključuje da je evropski put put ka boljoj funkcionalnosti države BiH, a ne ka većoj centralizaciji, kako to neko tumači.
Autorka: Marina Maksimović, Brisel
Odgovorni urednik: Ivan Đerković