1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Večiti problemi Roma

Refki Alija, Prizren6. mart 2009.

Romi iz Prizrena nisu zadovoljni svojim položajem. O većini njihovih problema samo se govori, konkretnih rešenja nema. Sve to zabrinjava predstavnike civilnog društva iz ove zajednice.

https://p.dw.com/p/H6h9
Romi u PrištiniFoto: AP

Osman Osmani iz nevladine organizacije “Inicijativa 6” kaže da i pored usvajanja nekoliko desetina zakona na osnovu plana Martija Ahtisarija položaj pripadnika romske, a manje više je tako i sa aškalijskom i egipćanskom zajednicom, nije zadovoljavajući. “Mi jesmo kao zajednica upisani u Ustav Kosova, ali u većini opštinskih statuta ne postojimo. Kako ćemo da stvorimo uslove da ova zajednica bude ravnopravna sa ostalima, ako ne poštujemo njen prvi element, a to je identitet i jezik. Kako ćemo mi kao romska zjednica da avociramo na lokalnom nivou ako u zakonu ne postojimo, ako ne egzistiramo, nismo u ličnoj karti jednog grada.”

S reči na dela

Velika nezaposlenost, problemi zdravstva i obrazovanja su problemi celog kosovskog društva ali to, prema rečima Osmanija, jasno govori o, kako kaže, veoma marginalizovanom položaju romske zaejdnice. Zato bi kosovske institucije morale ozbiljno da se pozabave ovim pitanjima i i da ih rešavaju, a ne samo da konstatuju probleme. “Mi smo u poslednje dve godine radili na pripremi strategije za integraciju Roma, Aškalija i Egipćana. Međutim i ako je taj dokument 24. decembra prošle godine usvojen od strane vlade, njegova se primena ne primećuje na terenu. Ne verujem da niko od lokalnih institucija zna za taj dokumenat.”

Raseljeni Romi

Osmani je pesimista kada je reč o skorijem boljitku za njegovu zajednicu. “Iz Prizrena je samo u januaru pobeglo preko 18, uglavnom mladih ljudi u zapadnoevropske države, na crno.“

I problem oko 150 hiljada raseljenih Roma širom Evrope od 80-ih godina sve više dolazi do izražaja. Jedan broj je rešio svoj status, ali veći je deo onih koji nisu bili te sreće. “Kako ćemo da ih vratimo, ako je za poslednjih 20 godina veliki broj te dece, koja su rođena ovde ili u tim državama, izgubio svaki kontakt sa jezikom na kojem bi se školovala. Kako ćemo te ljude, koji su tamo radili, zarađivali ovde da zaposlimo imajući u vidu da je kompletno ovo stanovništo nezaposleno.“

Nije jedna strana kriva

Osmani ne želi za sve ovo da okrivi samo kosovske institucije, nego i pripadnike svoje zajednice, pogotovo političke subjekte koji, prema njemu, nisu ispunili njihova očekivanja. "Jednostavno politička partija postoji samo da bi se ispunio broj.”