1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vesti o prepadima gusara

Florian Peter8. jul 2005.

Pre četrsto godina su u Strazburu objavljene prve novine

https://p.dw.com/p/BAnS
Vreme čitranja novina
Vreme čitranja novinaFoto: dpa

Kada je izdavač i štampar Johan Karolus zamolio gradskog većnika u Strazbura 1605. za licencu da zvanično štampa svoje svoje povesti, nije ni sanjao da će postati tvorac novinskog medija. Karolusu se, naime, žalio što je sve svoje vesti morao da prepisuje na istoj hartiji preko starih stvari. Nove vesti je tada dobijao od putnika.

Tamo gde su se ti nazovi reporteri tada kretali, tu su i nastajale te novine, objašnjava Gabrijel Tepser-Cigert sa dortmundskog insituta za istraživanje štampe:

«Dakle, novine su se razvijale već prema trgovinskim putevima. Trgovci, koji su se kretali po različitim zemljama, prikupljali su vesti, beležili ih, umnožavali ih i onda dalje prenosili. A sa prvim štamparijama je postalo moguće štampanje i novina. I te 1605. godine je počelo sa štampanim novinama.»

Teme prvih novina su prevashodno bili događaji u inostranstvu: prepadi gusara na sredozemlju, novosti o papi, pa i vesti o dogledu koji je izumeo Gelileo Galilej. Čitaoci su bili pre svih trgovci, i samo zainteresovani za takve teme. Na drugoj strani je kritičko izveštavanje o zbivanjima u zemlji bilo cenzurisano.

Cenzura nije mogla da zaustavi pobednički pohod novina. Već 1650. je u Lajpcigu bilo prvih svakodnevno objavljivanih novina. Godine 1705. su objavljene najstarije nemačke novine koje izlaze i danas: «Hildesheimer Allgemeine Zeitung».

Ali tek sa tehničkim novitetima u 19. velku u štamprstvu su novine postale masovni medij. Gabriele Tepser-Cigert kaže:

«Novinska hartija je prethodno proizvođena ručno. A onda je proizvodnja industrijalizovana. Posatalo je moguće proizvoditi velike rolne hartije, a tako i daleko brže i u većim količinama su proizvođene novine.»

Za novine je postala zainteresovana i industrija. U drugoj polovini 19. veka su objavljivane i novine političkih stranaka, ali i sve češće politički neutralni listovi. Objavljivane su reklame, oglasi. Rastao je broj čitalaca. Na početku 20.veka je već bilo 3000 različitih novina u Nemačkoj.

Posle perioda vladavine nacista, koji nisu dopuštali slobodu štampe, okupacione snage su odlučivale koje novine mogu da izlaze. Posebno su se Amerikanci trudili da nametni novinarski stil, a insistirali su na razdvajanju vesti od komentara.

U Nemačkoj novine važe i danas za uverljivo glasilo. I pored toga opada broj čitalaa. Konkurencija su radio, televizija i internet. Mnoge novine pokušavaju stoga da se predstave i na interenetu.