1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vinjete na hrvatskim autoputevima?

10. avgust 2015.

S prvim kolonama automobila na hrvatskim autoputevima, ponovo se aktuelizovalo pitanje putarine – da li bi nju trebalo i dalje ubirati na naplatnim rampama, uvesti vinjete, ili bi pak najbolje bilo nešto treće?

https://p.dw.com/p/1GCdH
Kroatien Stau auf die Autobahn
Foto: picture-alliance/Pixsell

Najnoviju debatu u Hrvatskoj u putarinama pokrenuo je bivši ministar privrede Hrvatske Goranko Fižulić u nedavnom otvorenom pismu na svom Fejsbuk-profilu, a upućenom sadašnjem ministru pomorstva, saobraćaja i infrastrukture Siniši Hajdašu Dončiću. Fižulić se pritom zalaže za vinjete, obrazlažući njihove brojne prednosti kao što su manje gužve i mogućnost znatno veće zarade, te poziva Hajdaša Dončića da se o tome izjasni.

Aktuelni ministar reagovao je odmah navodeći da Hrvatska upravo sa Svetskom bankom radi na „modelu B“ monetizacije autoputeva. Taj proces uključuje finansijsko i organizaciono restrukturiranje Hrvatskih autoputeva, a deo toga je i analiza načina naplate putarine s konačnim ciljem smanjenja javnog duga i boljeg upravljanja održavanjem i prihodom. Vinjeta, nalepnica koju vozač mora da istakne na vetrobransko staklo i kojom se putarina reguliše unapred za npr. nedelju dana ili godinu, takođe je predmet razmatranja. Ipak, prethodno je neophodno razmotriti dileme koje se ispostavljaju u vezi sa stotinama radnih mesta i rasporedom tereta financiranja.

Više ulaza na autoput

Hrvatski autoputevi zapošljavaju oko dve i po hiljade radnika od kojih je približno trećina angažovana u naplati i obradi putarine. Ukidanjem naplatnih kućica, nestala bi i većina njihovih radnih mesta, što se na prvi pogled čini najvećim problemom takve reorganizacije. Glavni sindikalac Hrvatskih autoputeva Mijat Stanić smatra da to nije toliki problem: „Slovenija je, s dvostruko manjom kilometražom mreže autoputeva, nakon uvođenja vinjeta zadržala oko 400 ljudi na istom poslu, radi naplate putarine vozilima treće i četvrte kategorije za koja vinjete ne postoje. Znači da bismo i mi mogli da zadržimo bar polovinu radnika na tom mestu“.

Kroatien Mijat Stanic Chef der Gewerkschaft Kroatische Autobahnen
Mijat Stanić: Sistem vinjeta još sasvim neispitan za potrebe HrvatskeFoto: Jovica Drobnjak/Novosti

Stanić upozorava da je sistem vinjeta još sasvim neispitan za potrebe Hrvatske, objašnjavajući nam da su Slovenija ili Austrija koje su uvele taj model naplate – uz Švajcarsku, Slovačku, Mađarsku, Rumuniju i još neke evropske zemlje – ipak prvenstveno tranzitne zemlje. Hrvatska je, međutim, odredišna zemlja u turističkom kontekstu, a baš i nije popularno ni korektno prebaciti glavni teret putarine na goste. „S druge strane“, dodaje naš sagovornik, „vinjeta bi zbog smanjenja broja naplatnih kućica izuzetno rasteretila infrastrukturu, što omogućava izgradnju mnogo većeg broja izlaza na autoputeve, a to i jeste smisao tih saobraćajnica, njihova široka dostupnost“.

Saobraćajna gužva najizraženija je u visokoj turističkoj sezoni na čvoru Lučko pored Zagreba i na deonici autoputa Zagreb-Bosiljevo, odnosno do račvanja na splitski i riječki smer. Mijat Stanić napominje da je u izradi projekat Južnog prstena koji bi rasteretio Lučko tokom vršnih opterećenja leti, dok je izgradnja dodatnih voznih traka do Bosiljeva za sada neisplativa – radi se o gužvi tokom samo četiri do pet vikenda godišnje. „No, prvo bi trebalo shvatiti da ne možemo da rešavamo odvojene probleme ako nismo sagledali čitav sektor. Tako niko ne spominje pitanje državnih puteva koji se uopšte ne naplaćuju pa ih strani kamioni koriste u najvećoj mogućoj meri, a Hrvatska sama plaća njihovo održavanje“, kaže Stanić.

Koncesija protiv javnog interesa

Sektorski stručnjak Željko Marušić sa zagrebačkog Fakulteta saobraćaja procenjuje da će razvijenije zemlje od nekog trenutka uvesti satelitsku kontrolu prevaljene kilometraže kao optimalno tehnološko rešenje. „Kod nas je to još uvek nedostupna mogućnost, pa su vinjete po mom sudu najbolji izbor. Dobili bismo manje gužve i više ulazaka na autoput koji su zapravo kapilarni delovi sistma. Pogledajte primer Davora u Slavoniji, mesta koje se nalazi u blizini autoputa, ali od koga morate da vozite 50 kilometara do uključenja“, ukazuje Marušić i dodaje da su hrvatski autoputevi građeni kao generator privrede i turizma, a to sadašnji model naplate poništava.

„Najbolje su svoje mogućnosti iskoristile one države koje su računale sa sekundarnim i tercijarnim efektima, ne primarnim kao što je sama putarina. Drugim rečima, ako je turizam naš prioritet, onda bi trebalo vezati efekte i npr. ponuditi 50 odsto popusta na putarinu gostima koji bar dve nedelje ostanu u Hrvatskoj, 100 odsto onima koji ostanu tri nedelje“, sugeriše Željko Marušić. Konačno, taj saobraćajni stručnjak ocenio je za DW da se apsolutno protivi koncesijama i bilo kakvoj privatizaciji autoputeva zbog toga što, prema njegovu mišljenju, koncesionar ne vodi računa o sekundarnim efektima sistema već samo o sopstvenoj zaradi, dok će se prema ostalim interesima postavljati očekivano konkurentski.