1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vladimir Putin treći put predsednik Rusije

7. maj 2012.

Vladimir Putin ponovo je inaugurisan za predsednika Rusije i treći put je preuzeo najvišu državnu funkciju. U Kremlju će zateći mnogo prijatelja, ali na ulicama Rusije se dosta toga promenilo.

https://p.dw.com/p/14r70
Foto: AP

Lista visokih gostiju koje je Vladimir Putin pozvao na svoju inauguraciju ima simboličko značenje – Gerhard Šreder, Silvio Berluskoni, Aleksandar Lukašenko, Nursultan Nasarbajev, Viktor Janukovič. Radi se o ljudima koji su novom-starom vladaru Kremlja posebno bliski: bivši šefovi vlada Nemačke i Italije, koji su u svojim domovinama prilično sporni, i tri aktivna predsednika bivših sovjetskih republika Belorusije, Kazahstana i Ukrajine. Sva trojica važe za autoritarne vlastodršce ili čak za diktatore.

Ali ni Putin nije baš nesporan kao „otac nacije“, mada on tako pokušava da se predstavi u javnosti. Na predsedničkim izborima 4. marta on je doduše pobedio sa 64 odsto glasova, ali toj pobedi prethodile su najveće ulične demonstracije u poslednjih 20 godina. Desetine hiljada izašlo je na ulice u Moskvi i drugim ruskim gradovima kako bi protestovali protiv manipulacija na prethodnim, parlamentarnim izborima. Kasnije je protest sve više počeo da se okretaće protiv samog Putina.

Srednji sloj traži političke slobode

Većina učesnika građanskog pokreta demonstranata „Za fer izbore“ su predstavnici nove ruske srednje klase. Oni su doduše imovinu stekli za vreme Putinove vladavine, kaže Hans-Hening Šreder iz berlinske fondacije „Nauka i politik“ (SWP). Ali sada se dobar deo njih okreće protiv Putina. „Problem je taj što stari predsednik, koji je na toj funkciji prethodno bio osam godina, sada nailazi na jedno novo društvo", objašnjava Šreder.


Pre tačno 12 godina Vladimir Putin je po prvi put kročio na crveni tepih raskošne carske palate u Kremlju. Bio je predsednik u dva mandata i 2008. je morao da napusti tu funkciju jer ruski ustav dopušta nekoj osobi da na toj funkciji bude dva uzastopna mandata. Potom je četiri godine bio predsednik vlade, dok mu je predsedničku fotelju takoreći „čuvao“ njegov prijatelj i politički saputnik Dmitrij Medvedev. Dogovor je bio da se potom Putin ponovo vrati u Kremlj. Kada je taj dogovor u jesen 2011. i zvanično objavljen u javnosti, duo Putin-Medvedev to je prikazao kao garanciju stabilnosti i kontinuiteta politike u zemlji. Ali mnogi građani to su doživeli kao provokaciju. „Vremena su se promenila“, kaže predsednica moskovskog Helsinškog komiteta Ljudmila Aleksejeva. Mnoge ljude naljutilo je to što se Putin i Medvedev naprosto među sobom dogovaraju ko će da vlada zemljom.

Russland Moskau Marsch der Millionen Protest
Jučerašnji protesti u Moskvi pred Putinovu inauguracijuFoto: DW

Socijalna politika i privreda

Mesec dana pre stupanja na funkciju predsednika, Putin je obelodanio prioriteti svoje politike. To je pre svega demografski razvoj zemlje; stanovništvo te, po površini najveće zemlje na svetu, već godinama se smanjuje. Putin je najavio da će taj proces zaustaviti. Osim toga, njegovi prioriteti biće bezbednost, otvaranje novih radnih mesta, povećanje konkurentnosti ruske privrede i osnivanje Evroazijske unije sa bivšim sovjetskim republikama.

Razlog za to da se politička liberalizacija ne nalazi na spisku Putinovih prioriteta po njegovim rečima vrlo je jednostavan: „Dobar predsednik čini ono što narod od njega očekuje“, kaže Putin. A da bi se videlo šta je to, dovoljan je jedan pogled na rezultate ispitivanja javnog mnjenja. Dve trećine Rusa očekuje da novi šef Kremlja nastavi svoju dosadašnju politiku. Njegov najvažniji zadatak je, po mišljenju ispitanika, pobrinuti se za privredni rast, ali i borba protiv korupcije i siromaštva. Zahtev za demokratskim reformama je zahtev samo manjeg dela stanovništva, uglavnom obrazovanog srednjeg sloja. Koliko dugo će Putin moći da vlada protiv te manjine, koja s vremenom ipak sve više jača, za sada je otvoreno pitanje.

Nade u demokratizaciju društva

Na Zapadu se mnogi nadaju da bi Putin u svom trećem predsedničkom mandatu mogao da pokrene i neke demokratske promene. „Ja se nadam da će on, nakon toliko godina na vlasti imati toliko mudrosti da zemlju učini zaista demokratskom“, kaže predsednik Odbora za spoljnu politiku Evropskog parlamenta Elmar Brok. „Ukoliko on, međutim, nastavi da čini sve samo da bi učvrstio svoju vlast, u jednom trenutku će izgubiti podršku ruskog naroda“, smatra Brok.

Čini se da Putin, koji ove godine puni 60 godina, već pomalo razmišlja i o vremenu koje mu je još preostalo. „U životu svakog čoveka dođe trenutak kada više ne mora da se grčevito drži nekih stvari. On tada treba i mora da misli na sudbinu svoje zemlje“, izjavio je Putin pred početak svog trećeg predsedničkog mandata. A u njegovom životu, dodao je Putin, taj trenutak već je nastupio.

Autori: Roman Gončarenko / Zoran Arbutina
Odg. urednik: Nemanja Rujević