1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Vode konzervativci okupljeni oko iranskog predsednika

Karsten Šmister (Carsten Schmiester)15. mart 2008.

Konzervativne snage u Iranu trenutno imaju najviše glasova birača na juče održanim parlamentarnim izborima. Američka vlada je ocenila da su ti izbori najverovatnije lažirani.

https://p.dw.com/p/DOqJ
Jedno od izbornih mesta u Teheranu
Jedno od izbornih mesta u TeheranuFoto: AP
Izbori održani u Iranu, za američkog predsednika, Džordža Buša, i ministarku spoljnih poslova, Kondolizu Rajs, nisu bili vredni pomena. Umesto njih, saosećanje sa narodom Irana je u ime vlade izrazio portparol ministarstva spoljnioh poslova Šon Mekormak: "Rezultati izbora su lažirani. Narod Irana nije bio u stanju slobodno da glasa. Ovo su bili izbori između onih koji podržavaju režim i ostalih koji uglavnom nemaju mogućnost da daju svoj glas nekome ko ne misli isto kao vladajući režim."

Za Bušovu vladu, kao i što se i očekivalo, ostaje sve po starom. Ostaje i kritika na račun vlade u Teheranu, jer ta vlada je, prema Mekormakovim rečima, odgovorna za nedostatke osnovnih elemenata dugoročne demokratije. "Sramota je što se uskraćuje pravo na slobodan izbor rukovodstva. Pozivamo iranske vlasti da prestanu sa praksom mešanja u izbore, posebno kada je reč o predsedničkim koji će biti održani naredne godine", rekao je Mekormak.

Konzervativci vode

Na parlamentarnim izborima održanim u vođstvu su kandidati koji podržavaju predsednika Mahmuda Ahmadinedžada. Prema nezvaničnim podacima, oni su osvojili 39 mesta u parlamentu. Reformske snage su obezbedile 13, a konzervativne 25 poslaničkih mesta. 18 mesta su zauzeli nezavisni kandidati. Reformske snage se nadaju formiranju koalicije koja bi predstavljala opoziciju sa više od 40 mesta u parlamentu. Umereni konzervativci u poslednje vreme sve češće kritikuju predsednika Ahmadinedžada. Predbacuju mu da se nedovoljno brine za privredni razvoj zemlje, koju je pogodio visok stepen inflacije i veliki broj nezaposlenih.

Na izborima je učestvovalo između 55 i 65 odsto birača sa pravom glasa. Pravo glasa su imala 44 miliona birača. Za 290 mesta u parlmentu se prijavilo oko 4.500 kandidata.