1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW
Priroda i životna sredina

Zašto Hrvatska „štedi“ briselski budžet?

9. februar 2017.

Ukoliko vlada ne krene odlučnije s usmeravanjem sredstava odvojenih u Briselu, Hrvatska bi mogla izgubiti pristup većem delu od 756 miliona evra namenjenih projektima energetske efikasnosti i obnovljivih izvora.

https://p.dw.com/p/2XB19
Vetropark Vrataruša u blizini SenjaFoto: picture alliance/dpa/R.Anic

Fondovi EU su proteklih godina u Hrvatskoj često isticani kao spasonosno rešenje za mnoge ekonomske i socijalne probleme s kojima nacionalna privreda i politika drugačije ne umeju ili ne mogu da se nose. Njihov smisao je iz tog razloga neretko u javnosti preuveličavan i čak mistifikovan – o samom mehanizmu se po pravilu zna malo – a zatim su stigle i vesti o krajnje niskoj iskorišćenosti tih izvora (su)finansiranja.

Jedna novija studija, fokusirana na projekte energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, pokazaće tako da je iz strukturnih i investicionih fondova EU u Hrvatskoj aktivirano tek devet odsto sredstava od ukupne predviđene mase za razdoblje od 2014. do 2020. godine, a dosad je ugovorno preusmereno svega – dva odsto.

Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR) iz Zagreba, naime, u analizi koju je naručila Zelena akcija pokazalo je šta se u vezi s fondovima u Hrvatskoj činilo pogrešno, te šta preduzeti da bi bilans do kraja decenije izgledao bolje. Radi se inače o sredstvima u okviru politike ekonomske, društvene i teritorijalne kohezije EU, s jednom trećinom ukupnih budžetskih sredstava Unije, odnosno 532 milijarde evra u navedenom šestogodišnjem razdoblju.

Propuštena šansa?

Mogućih 10,6 milijardi odvojeno je pri tom za Hrvatsku, od čega potencijalnih 756 milijuna evra za prelaz tranziciju prema nisko-karbonskoj ekonomiji, to jest privredi koja bi emitovala tek neznatne količine ugljen-dioksida. Hrvatska je najpre odabrala šest konkretnih ciljeva od 11 ponuđenih prioriteta kohezione strategije, pri čemu je dvema vrstama projekata s obnovljivim izvorima namenjeno 95 miliona – ako se taj novac zasluži opravdanim zahvatima.

„Posredi je 35 miliona evra za nova postrojenja sa solarnim kolektorima i 60 miliona za ona koja koriste biomasu", pojasnila nam je izvršna direktorka DOOR Maja Božičević Vrhovčak, „a to ujedno znači da bi Hrvatska do 2020. mogla, uz predviđenih 40 odsto sufinansiranja, da udvostruči postojeće kapacitete u pomenutim kategorijama obnovljivih izvora."

Druga problematična situacija tiče se pak same Vlade, u kojoj su se kroz godinu dana izmenile tri garniture političara. „To je prouzročilo nestabilnost sistema, svakoj vlasti treba neko vreme za konsolidaciju. No sad već možemo reći da je teško zamisliti, nažalost, da će Hrvatska uspeti da povuče makar veći deo za nju predviđenih sredstava", dodaje naša sagovornica.

Na redu su industrija i uslužni sektor

DOOR je izdvojio više preporuka na osnovu kojih bi fondovi mogli bolje da se iskoriste. Treba, kažu, pojednostaviti i pojasniti tekst ugovora sa Briselom, uvesti parametre kojima se prati napredak, efikasnije sarađivati sa industrijom…

U dosadašnjoj fazi se kao sektor sa najviše potencijala za ostvarenje energetske efikasnosti pokazalo prilagođavanje zgrada, potvrđeno nam je iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike: „Sprovedeni su brojni projekti obnove javnih objekata, više-stambenih zgrada i porodičnih kuća, dok je proces u komercijalnom sektoru, odnosno u industriji i uslužnom sektoru bio usporen raznim faktorima na koje država često nema presudan uticaj, recimo ekonomskom situacijom ili cenom kapitala."

A u prilog daljoj promociji energetske efikasnosti i upotrebi obnovljivih izvora stoji državna najava novih programa za industriju i uslužni sektor, gde se za drugu polovinu ove godine planiraju podsticaji od ukupno 45 miliona evra.