Zadovoljna vlada, nezadovoljni useljenici

U leto prošle godine predstavnici države, civilnog društva i organizacija doseljenika u Nemačkoj prihvatili su Nacionalni plan integracije za 15 miliona građana stranog porekla. Planom je predviđeno čak 400 mera na koje su se dobrovoljno obavezale vlasti federacije i saveznih zemalja kao i udruženja useljenika. Učenje nemačkog jezika i kulture, odnosno sticanja radne kvalifikacije i zapošljavanja stranaca samo su neke od njih.

U Berlinu se, na poziv kancelarke Angele Merkel na takozvanom integracijskom sastanku na vrhu, okupilo 140 vladinih zvaničnika, društvenih aktivista i predstavnika udruženja useljenika kako bi napravili prvi bilans Nacionalnog integracijskog plana. Stavovi o dosadašnjim rezultatima su različiti.

Zadovoljna kancelarka

Kancelarka Merkel je zadovoljna postignućima u prvoj godini sprovođenja mera iz opsežnog Nacionalnog integracijskog plana. No, da bi učinak mogao biti i bolji, indirektno je priznala najavom održavanja tematskih sednica s predstavnicima zajednica doseljenika "više puta godišnje". "Tako će Nacionalni integracijski plan postepeno prerasti u osmišljeni dijalog s precizno određenim ciljevima", poručila je predsednica vlade. Ostvarenje ciljeva će se redovno kontrolisati tako da niko neće moći da izbegne odgovornost za propušteno.

Zadatke do 2012. godine konkretizovala je vladina poverenica za doseljenike i integraciju stranaca Maria Bemer: "Sva deca će pre upisa u osnovnu školu dobro naučiti nemački jezik, broj učenika koji prekidaju školovanje biće prepolovljen, a za mlade useljenike postaće logično da polažu maturu, da se odlučuju za nastavnički poziv, te da su im otvorena vrata za napredovanje u poslu".

Bemerova početkom sledeće godine namerava da organizuje konferenciju o praćenju integracije. Na tom bi skupu trebalo oceniti napredak u sprovođenju Nacionalnog integracijskog plana na osnovu pokazatelja koji će tek biti utvrđeni.

Nezadovoljni useljenici

I dok vlada pozitivno ocjenjuje dosad učinjeno, iz savezâ stranaca stižu kritike. Direktor radne zajednice doseljeničkih udruženja u Nemačkoj Mehmet Tanriverdi tvrdi:

"Nacionalni integracijski plan još nije zaživeo među običnim ljudima. Nedostatke vidimo na području obrazovanja i sticanja radne kvalifikacije. Zato zahtevamo veća ulaganja u prosvetu i veći broj škola s celodnevnim boravkom kako bi sva deca useljenika imala jednake šanse kao i ostali učenici."

Nezadovoljstvo vlada i zbog zaoštravanja uslova za sticanje nemačkog državljanstva kao i zakona o doseljavanju stranaca koji, pored ostalog, propisuje polaganje ispita iz jezika u zemlji porekla.

"Te su odredbe kontraproduktivne, one ne vode pojačanoj integraciji i o njima bi trebalo bolje razmisliti", rekao je Tanriverdi. Uprkos ponovljenim odlučnim zahtevima, ideja o obrazovanju stalnog Nacionalnog veća za integraciju s dvadesetak članova nije naišla na odobravanje kancelarke.