1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zakon o Folksvagenu

Klaus Schefer, Karl Zawadzky13. decembar 2006.

Evropski sud, raspravlja o spornom zakonu o Folksvagenu. Sudije moraju da razjasne da li je zakon iz šezdesetih godina prema pravilima Evropske unije u skladu sa slobodnim unutrašnjim tržištem.

https://p.dw.com/p/BAVQ
Donja Saksonija ne da Volksvagen
Donja Saksonija ne da VolksvagenFoto: AP

Zakon propisuje da akcionari, čak ni oni koji poseduju veći broj akcija, nemaju pravo na više od 20 procenata glasova na glavnoj skupštini. Upravo je toliki udeo savezne pokrajine Donje Saksonije. Na taj način pokušava se onemogućiti da Folksvagen eventualno preuzmu stranci.

Sporni zakon o Folksvagenu potiče iz 1960 godine. Tada je Bundestag državnu firmu Folksvagen transformisao u akcionarsko društvo. Medjutim, novo preduzeće nije trebalo da bude potpuno privatizovano. Bundestag i Savezna pokrajina Donja Saksonija zadržale su svaka po 20 procenata udela , a ostalih 60 odsto akcija je prodato na tržištu. Država je posle pet godina odustala od svojih 20 procenata. Ali savezna pokrajina Donja Saksonija je zadržala svojih 20 procenata i zakonom regulisala svoje dominantno učešće , upravo zakonom o Volksvagenu.

Razlog za zakonske privilegije pokrajine leži u tome što Donja Saksonija ima poseban interes kada se o Folksvagenu radi. Koncern Folksvagen ima glavno sedište u Volfsburgu dakle u Donjoj Saksoniji, a u u regiji Hanover, Volfsburg, Braunšvajg, kao i gradu Enden na Severnom moru je takodje glavni poslodavac. Osim toga, zarada od dvedestprocentnog učešća puni državnu kasu.

Zakon propisuje da nijedan drugi akcionar, čak iako ima više od 20 procenata akcija ne sme na generalnoj skupštini da ima pravo glasa veće od 20 odsto. Takodje, to što neko ima veći broj akcija ne garantuje veći broj mesta u nadzornom odboru firme. Na taj način se ograničava uticaj potencijalnih velikih akcionara. Upravo to je srž kritike komisje Evropske unije kada se radi o Folksvagenovom zakonu. Komisija Evropske unije smatra da svi treba da imaju podjednake šanse u kapitalističkom društvu. Onaj ko ima više akcija treba da ima više glasova, što je regulisano zakonom o akcijama. Ogarničavanje glasova u Folksvagenovom zakonu, prema mišljenju evropske komisije onemogućava strane investitore da kupuju akcije Folksvagena. Sa tim se ne slaže šef vlade Donje Saksonije Kristijan Vulf

“Akcije Folksvagena daće se u prodaju širom sveta po istom kursu kao i akcije drugih automobilskih firmi. Većina akcija će biti ponudjena u inostranstvu. Dakle, činjenice opovrgavaju optužbe komisije da se radi o načinu da se strani akcionari odvrate od kupovine.”

Pošto Savezna nemačka vlada i Donja Saksonija ne žele da popuste pod kritikom iz Brisela, komisija Evropske unije namerava da poništi zakon o tužbi pred Evropskim sudom.