1. Idi na sadržaj
  2. Pređi na glavni meni
  3. Idi na ostale ponude DW

Zaokret u nemačkoj energetskoj politici

11. mart 2012.

Katastrofa u Fukušimi označila je zaokret u atomskoj politici. Osam starih nuklearnih elektrana odmah su zatvorene i postignut je dogovor o prestanku korišćenja nuklearne energije. Hoće li Nemačka u tome uspeti?

https://p.dw.com/p/14Ixl
Baden-Wuerttemberg/ ARCHIV: Eine Windkraftanlage und eine Photovoltaikgrossanlage in Gnannenweiler auf der Schwaebischen Alb (Foto vom 04.06.11). Es war der Auftakt fuer den vielleicht bemerkenswertesten Kurswechsel der schwarz-gelben Regierung: Am Tag nach der Atom-Katastrophe in Japan trat eine sichtlich betroffene Bundeskanzlerin vor die Kameras und erklaerte, Deutschland koenne nach den Ereignissen in Fukushima nicht einfach zur Tagesordnung uebergehen. Drei Monate spaeter war der Ausstieg aus der Atomkraft beschlossene Sache. Doch die damit eingelaeutete Energiewende ist noch lange nicht in trockenen Tuechern. (zu dapd-Text) Foto: Daniel Maurer/dapd
Foto: dapd

Ubrzo nakon nuklearne katastrofe u Fukušimi, konzervativna vlada savezne kancelarke Angele Merkel promenila je svoj odnos prema koriščenju nuklearne energije. Kancelarka je izjavila da je nuklearna katastrofa pokazala da i tehnološki visoko razvijena zemlja kao što je Japan nije u stanju da kontroliše rizike korišćenja nuklearne energije. Nekadašnja zagovornica nuklearne energije zato je, uz podršku velikog dela opozicije, proglasila zaokret u nemačkoj energetskoj politici.

Bundeskanzlerin Angela Merkel (CDU) stimmt am Donnerstag (30.06.11) in Berlin im Bundestag ueber den Ausstieg aus der Atomenergie ab. Der Bundestag stimmt am Donnerstag ueber die Gesetze zur Energiewende ab. Als Reaktion auf die Katastrophe im japanischen Kernkraftwerk Fukushima hat die Bundesregierung beschlossen, bis zum Jahr 2022 aus der Atomkraft auszusteigen. (zu dapd-Text) Foto: Axel Schmidt/dapd
Merkel glasa u Bundestagu o zatvaranju svih nukelarki (30.6.2011.)Foto: dapd

Samo nekoliko dana posle katastrofe vlada je naložila gašenje osam najstarijih reaktora. U junu 2011. godine poslanici najvećih nemačkih stranaka u Bundestagu glasali su za trajno zatvaranje osam najstarijih elektrana. Uz to je još postignut sporazum i o zatvaranju svih nuklearnih elektrana do 2022. godine.

Kontroverzno napuštanje nukleane energije

Za jedne je Nemačka simbol novog energetskog doba, drugi su skeptični. Postoje sumnje da će zemlja sa tako razvijenom industrijom biti u stanju da sprovede novu politiku. Naime, Nemačka je do 2010. godine više od petine struje dobijale iz nuklearki.

Četiri najveća nemačka energetska koncerna upozoravala su da će Nemačka biti primorana da uvozi struju iz inostranstva. Energetske kompanije iz susednih zemalja već su se radovale dobrom biznisu i užurbano se pripremala za izvoz struje. Ali samo godinu dana kasnije mnogi su začuđeni što Nemačka i pored odluke o napuštanju nuklearne energije nastavlja da izvozi struju.

Vetar i sunce sve popularniji

Nuklearna katastrofa i zaokret politike konzervativne vlade bili su važan politički signal za Nemačku. Preduslovi za okretanje leđa nuklearkama bili su dobri, jer je već deset godina ranije crveno-zelena vlada pokrenula tu inicijativu: od tada se pitanjem vetrenjača, postrojenja na biogas i pre svega solarnih bave mnogi stručnjaci i sakupljena su velika iskustva. Uspostavljen je i zakonski okvir za intenzivnije koriščenje obnovljivih izvora energije.

Infografik Erneuerbare Energien übernehmen die Stromversorgung in Deutschland DW-Grafik: Olof Pock Datum 01.03.2012

Već krajem 2011. godine 21 odsto struje u Nemačkoj dobijen je od obnovljivih izvora energije, oko četiri odsto više nego godinu dana ranije. Najveći deo ekološke struje u Nemačkoj dobija se od snage vetra (oko osam odsto) i od elektrana koje rade na biogas (šest odsto). Sve se više koriste i solarni sistemi. Sa oko četiri procenta, oni u međuvremenu proizvedu više struje od hidroelektrana. Zatvaranjem osam najstarijih reaktora proizvodnja struje u nuklearnim elektrana je smanjena sa 22 na 15 procenata.

Gubici velikih energetskih koncerna

Glavni nosioci nove nemačke energetske politike su prvenstveno građani, poljoprivrednici i komunalne službe, koji mnogo ulažu u solarne sisteme, vetrenjače i postrojenja na biogas. Četiri najveća nemačka proizvođača struje, koji se u najvećoj meri oslanjaju na nuklearne elektrane i elektrane na ugalj jedva da doprinose sprovođenju nove politike. Njihovo učešće u proizvodnji struje od obnovljivih izvora energije trenutno iznosi samo 1,5 procenata.

Das Bild 10.8.2010 zeigt das Schuldach der Energiegenossenschaft Johannes Mayer links Bernhard Bok, beides Gründer der Genossenschaft. Fotos aus dem Jahr 2011. Die Fotos stammen von Bernward Janzing. Dieser stellt sie der DW unbegrenzt zur Verfügung.
Solarno postrojenje na krovu jedne škole u Horbu delom su finansirali i građaniFoto: Bernward Janzing

Istovremeno, nuklearne elektrane beleže sve veće gubitke. Njihova vrednost se prethodne godine smanjila za više milijardi evra. Razlog za to je prevremeno zatvaranje nuklearnih elektrana, ali i sve intenzivnije korišćenje obnovljivih izvora energije. Zato sve manji profit imaju čak i elektrane na ugalj. U danima kada ima mnogo vetra i sunca, od obnovljivih izvora energije proizvodi se dovoljne struje za skoro celu Nemačku. Za zaštitu životne sredine zaokret u energetskoj politici je od velike koristi, dok veliki koncerni imaju sve veće gubitke.

Autori: Gero Rueter / Boris Rabrenović

Odg. urednica: Ivana Ivanović